Ekonomija
ISKORIŠTENOST EU FONDOVA

Slavonce vuku Osječka i Vukovarska županija
Objavljeno 6. studenog, 2018.
Naši ciljevi upravo su onakvi kakve je postavio EU - jačanje konkurentnosti, smanjenje siromaštva..., kaže župan Anušić

Iako se već pripremaju pozicije za novu financijsku perspektivu Europske unije, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, pozornost i dalje privlače podaci o trenutačnoj iskorištenosti fondova Europske unije u Hrvatskoj. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je podatke o iskorištenosti EU fondova u županijama zaključno s posljednjim danom kolovoza.
Ti podaci odnose se za Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije (za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u vrijednosti 6,881 milijardu eura), Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala (ukupna indikativna alokacija 1,582 milijarde eura, od čega je 1,516 iz Europskog socijalnog fonda, a ostalo tehnička pomoć) te Program ruralnog razvoja (za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u vrijednosti 2,026 milijarda eura). U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju 10,6 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Prema Sporazumu o partnerstvu kojeg je Europska komisija prihvatila u listopadu 2014. godine, najveći interes iskazan je za sredstva kojima bi poticali otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva.
Objava ovih rezultata još jednom je potvrdila ono što smo u ranijim navratima sa zadovoljstvom isticali, Osječko-baranjska županija ukupno je najuspješnija i prema broju ugovorenih projekata i prema iznosu nepovratnih sredstava, a u ukupnoj vrijednosti projekata na razini Hrvatske njezin udjel iznosi osam posto. Ovo je dijelom i razumljivo, što zbog vrlo ranog osnivanja posebne agencije koja se bavila europskih projektima, pa i otvaranjem svoga ureda u Bruxellesu.
- Naši ciljevi upravo su onakvi kakve postavlja Europska unija: jačanje konkurentnosti, nova radna mjesta, smanjenje siromaštva i nejednakosti, sveukupno jačanje ruralnog prostora, zaštita okoliša, bolja prometna povezanost, učinkovitija javna uprava, kvalitetnije obrazovanje, ravnomjeran razvoj. Naravno, tako vrijedni i složeni projekti zahtijevaju mnogo rada i znanja, ali i određeno vrijeme da bi pokazali konkretne rezultate koji, uvjeren sam, neće izostati - rekao je u prigodi objave ovih rezultata župan Ivan Anušić.
A gdje su ostale slavonske županije? U Programu ruralnog razvoja Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska također su u samom vrhu, 4. i 5. po udjelu u ukupnoj vrijednosti (cca 6,5 posto). Vukovarsko-srijemska županija ugovorila je 9544 projekta za koje je odobreno 81 milijun nepovratnih eura, Virovitičani imaju 300 projekta više, ali su oni malo manje ukupne vrijednosti - 77 milijuna eura. Vukovarska županija visoko je plasirana i u Operativnom programu ljudskih potencijala, također četvrti, a u Programu konkurentnosti i kohezije na desetome su mjestu ove županijske rang-liste.
Virovitičko-podravska županija nije zadržala tempo, u ova dva programa na začelju su sa samo nešto više od jedan posto udjela u ukupnoj vrijednosti.
Brodsko-posavska županija na petome je mjestu u ljudskim potencijalima, u sredini ruralnog razvoja (osmo mjesto s 11.255 projekata i ugovorenim nepovratnim sredstvima od gotovo 58 milijuna eura te je pri samom dnu u programu konkurentnosti, iako su prijavili 115 projekata, ali očito relativno manje (ukupne) vrijednosti.
Naposljetku, Požeško-slavonska županija na sredini je prijavljenih projekata ljudskih potencijala (25 projekata, ugovorena nepovratna sredstva 7,6 milijuna eura), ali je u donjim dijelovima liste u ostala dva programa.  Dario Kuštro

SVAKI JE ČETVRTI PROJEKT IZ SLAVONIJE
U sva tri programa ukupno su na razini države prijavljena 195.072 projekta. Od tog broja slavonskih je 52.084, što znači svaki četvrti. No njihov udjel u ukopnoj vrijednosti projekata na razini Hrvatske ipak je nešto niži, 20 posto. Izrazita dominacija slavonskih projekata je, očekivano, u Programu ruralnog razvoja u kojemu je njihov udjel veći od jedne trećine (34,8 %), uz izrazitu dominaciju Osječko-baranjske županije (13,63 posto). U druga dva programa prosjek vrijednosti projekta slavonskih županija je 12, 5 posto.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike