Objavljeno 4. studenog, 2018.
Mjesečne vrijednosti novoodobrenih kredita u sektoru kućanstava pokazuju veću dinamiku kreditne aktivnosti banaka prema ovome sektoru u odnosu prema prošloj godini. Tako je u prvih devet mjeseci u međugodišnjoj usporedbi brutovrijednost novoodobrenih kredita ovome sektoru bila 2,9 posto viša. Iako su pri tom iznosu bili dominantni krediti u čistim kunama, koji su u novim poslovima sudjelovali s 92 posto, relativni rast kunskih kredita s valutnom klauzulom bio je znatno brži (39,5 % prema 0,2 %). Brutovrijednost novoodobrenih kredita na godišnjoj je razini u devet mjeseci povećana samo kod stambenih i kredita za ostale namjene, a vrijednost je novoodobrenih revolving kredita, prekoračenja po transakcijskom računu, potraživanja i kredita po kreditnim karticama te potrošačkih kredita, bila niža nego prošle godine u istom razdoblju. Najveću su vrijednost u ovoj godini kreditne institucije plasirale stanovništvu na ime kunskih kredita po kreditnim karticama i kunskih kredita na prekoračenja po transakcijskim računima. Od novoodobrenih kunskih kredita s valutnom klauzulom, najveću su vrijednost plasirale na ime kredita za ostale namjene i stambenih kredita.
U skladu s dinamikom rasta novoodobrenih kredita, na godišnjoj je razini vrijednost zaduženja sektora kućanstava krajem rujna bila viša za 3,9 posto, te je iznosila 122,6 milijardi kuna (najviše od prosinca 2015. godine). Sektor kućanstava trenutno je najviše zadužen prema osnovi stambenih kredita (43,2 % od vrijednosti ukupnog zaduženja) i gotovinskih nenamjenskih kredita (37 % od vrijednosti ukupnog zaduženja).
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita kućanstava ostvaruje se uzastopnih 13 mjeseci, a kamatne su stope na kredite ovome sektoru na rekordno niskim razinama te se nastavljaju kretati opadajućim trendom. Pritom su kamatne stope na čiste kunske kredite kod nekih vrsta kredita pale ispod onih na kunske kredite s valutnom klauzulom. Slučaj je to kod revolving kredita i prvi put kod stambenih kredita.
Stanovništvo je posljednjih mjeseci prvi put u povijesti više zaduženo u kunama nego u kunama uz valutnu klauzulu. Tako je odnos stanja zaduženja stanovništva u kunama i u kunama uz valutnu klauzulu u rujnu je iznosio 51 % prema 49 % u korist zaduženja u kunama. U sljedećem razdoblju očekujemo nastavak dinamike kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu u kontekstu realnog rasta plaća i zaposlenosti.
Kako prenosi Hina, krajem srpnja bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 39,4 milijarde eura, što je oko 870 milijuna eura ili 2,2 posto manje nego u srpnju prošle godine, čime je nastavljen pad tog duga na godišnjoj razini 32. mjesec zaredom, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore. "Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem‘‘, navodi se u analizi objavljenoj u petak. U srpnju je na godišnjoj razini najviše smanjen dug središnje banke, za 14,9 posto, a slijede druge monetarne institucije, sa smanjenjem duga za 12,7 posto, što je već 75. mjesec zaredom kako njihov dug pada.V.T./H
3,9 %
porasla je u rujnu vrijednost zaduženja sektora kućanstava na godišnjoj razini