Objavljeno 5. studenog, 2018.
Panonski bazen povijesno je bio glavno crpilište sirove nafte i plina u Hrvatskoj
Hrvatska je Vlada na sjednici 31. listopada donijela odluku o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za sedam novih istražnih prostora, što praktično znači stvaranje mogućnosti za nova inozemna ulaganja naftnih kompanija iz cijeloga svijeta u Hrvatskoj.
Ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika prije dvije godine, valja podsjetiti, potpisani su s Inom i kompanijom Vermilion Energy za četiri istražna prostora, koja se najvećim dijelom nalaze na području Slavonije i Baranje. Ina je dobila polje Drava 02, a Vermilion polja Drava 04 te Sava 08, 09 i 10. Na natječaju se natjecala i nigerijska kompanija Oando, koja je dobila istražno polje Drava 03, međutim, poslije je ta kompanija odustala od posla pa ugovor s njom nije ni potpisan. S Inom i Vermilionom potpisani su koncesijski ugovori na rok od 30 godina, pri čemu se pet godina odnosi na istraživanje i 25 na eksploataciju. Istražno polje Drava 03 sada će biti ponovno u međunarodnom nadmetanju.
Šest novih polja
Osim za njega natječaj će biti otvoren za još šest polja - Sava 06, Sava 07, Sava 11, Sava 12, Sjeverozapadna Hrvatska 01 i Sjeverozapadna Hrvatska 05. Drava 03 polje je površine 2545 četvornih kilometara na području Bjelovarsko-bilogorske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Istražni prostor Sava 06, površine 2634 četvorna kilometra, prostire se na području Zagreba, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije. Istražni prostor Sava 07, površine 2032 četvorna kilometra je na području Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije. Sava 11 ima površinu od 1665 četvornih kilometara na području Zagreba, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije. Istražni prostor Sava 12 (2523 četvorna kilometra) na području je Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije. Istražni prostor Sjeverozapadna Hrvatska 01 (1361 četvorni kilometar) na području je Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije. Sjeverozapadna Hrvatska 05, površine 1512 četvornih kilometara, prostire se na području Zagreba, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Iz istražnih prostora isključena su postojeća eksploatacijska polja ugljikovodika, kao i nacionalni parkovi i parkovi prirode.Kako navodi Agencija za ugljikovodike, natječaj za koji je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku bit će otvoren do 30. lipnja 2019., kada je krajnji rok za podnošenje ponuda. "Po provedenom postupku nadmetanja za izdavanje dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu te odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i energetike donosi odluku o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za svaki pojedini istražni prostor. Pet istražnih prostora za koje je Vlada Republike Hrvatske potpisala ugovore 2016. godine pokrenuli su nova ulaganja u istraživanje i eksploataciju nakon dugog niza godina u kojemu je Republika Hrvatska bila suočena s kontinuiranim padom proizvodnje unatoč činjenici kako je upravo područje Panonskog bazena povijesno bilo glavno crpilište sirove nafte i prirodnog plina u RH. U novom krugu natječaja na području Panonskog bazena očekuje se interes inozemnih kompanija koje su od prije upoznate s potencijalom ovog područja", ističe u priopćenju medijima Agencija za ugljikovodike.Istraživačke aktivnosti Vermiliona na području Slavonije i Baranje intenzivne su više od godinu dana. U svibnju ove godine iz kompanije Vermilion Energy našem listu kazali su kako privode kraju 2D seizmička mjerenja na četiri istražna prostora u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji kojima se utvrđuju moguće zalihe nafte i plina. Tada su iz te kompanije naveli kako će preliminarni rezultati istražnih bušenja biti potpuno poznati do početka 2021., kada bi, ako sve bude kako je dogovoreno s Hrvatskom, počela i eksploatacija nafte i plina. Za ovu godinu u toj kompaniji nisu predvidjeli istraživačka bušenja.
Brojne koristi
Valja napomenuti kako veliku korist već od istraživanja imaju općine i gradovi koji se nalaze u obuhvatu koncesijskih polja. Primjerice, još u prosincu prošle godine, a za ovu godinu, Ina i Vermilion isplatile su više od 4,5 milijuna kuna na račune 166 gradova i općina na ime naknade za istraživanje ugljikovodika. To je bila treća godišnja uplata naknade jedinicama lokalne samouprave u kojima se nalaze istražne površine na kojima naftne kompanije provode istraživanja. Tu naknadu dobile su sve općine i gradovi, počevši od najistočnijeg dijela zemlje, od općina Drenovci, Gunja, Tovarnik, Ilok, Vukovar, Draž, sve do Bjelovara. Za vjerovati je da bi pojedinim područjima Slavonije crpljenje nafte i plina moglo donijeti velike dugoročne koristi - dobre prihode i dobro plaćena radna mjesta.
Igor Mikulić
radna mjesta
dobro su plaćena
Potencijali i u Jadranskom moru
Osim na kopnu nafta se može vaditi i iz mora, ali, iako su do sada na sjevernom Jadranu otkrivena 22 nalazišta plina s ukupno procijenjenim rezervama od 1,3 trilijuna kubičnih stopa, Republika Hrvatska trenutno ima 19 plinskih proizvodnih platformi i jednu kompresorsku, na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja, a iz kojih se godišnje proizvede oko 1,2 milijarde kubičnih metara plina. Do danas u hrvatskom dijelu Jadranskog mora nije bilo komercijalnih otkrića nafte, iako su bušotine Vlasta 1 i Jadran 13/1 imale pozitivna otkrića nafte, koja nije eksploatirana zbog komercijalno-tehničkih razloga. U Italiji su bila ukupno 24 otkrića nafte s procijenjenim rezervama od 550 milijuna barela, a sedam je polja trenutno u fazi proizvodnje. Republika Italija trenutno ima sedam naftnih platformi, na koje je spojeno 39 eksploatacijskih naftnih bušotina iz kojih se godišnje proizvede 1,8 mil. barela nafte.
Prihod od pola milijarde kuna
Računa se da bi Hrvatska samo u prvih pet godina od istraživanja ugljikovodika mogla ostvariti prihod od pola milijarde kuna. Ako, međutim, dođe do eksploatacije, financijske bi koristi za državu, od podjele nafte i plina s ulagačima, godišnje mogle iznositi između 3,4 i 6,8 milijardi kuna. Zanimljivo je da prema ugovorima investitori snose rizik, a ako dođe do komercijalno isplativog otkrića i proizvodnje, naftne kompanije plaćaju taksu na ukupno proizvedenu količinu, s tim što bi se proizvodnja dijelila između njih i države. Prva saznanja o eventualnim komercijalnim otkrićima nafte i plina u podzemlju Srijema, Baranje i Slavonije mogla bi biti poznata do kraja ove godine. Bar tako su u Agenciji za ugljikovodike najavljivali prije godinu dana. No ti bi prihodi mogli biti i znatno veći ako se u istraživanje i eventualnu buduću eksploataciju uključe novi investitori na poljima za koja se raspisuju novi natječaji.