Objavljeno 5. studenog, 2018.
Hrvatska u Schengenu znači lakše kretanje ljudi i roba po Europskoj uniji te bolje čuvanje hrvatskih granica
Niz razgovora s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu ovaj tjedan nastavljamo s Jozom Radošem, europarlamentarcem i članom Predsjedništva Građansko-liberalnog saveza (Glasa).
Čime ste se najviše bavili tijekom svog dosadašnjeg rada u Europskom parlamentu, koje su vas teme zaokupljale i s kojim ste rezultatima tu najzadovoljniji?
- S obzirom na članstvo u odborima najviše sam se bavio pristupanjem zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji, razvojem zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU te u Odboru za promet korištenjem obnovljivih izvora energije i smanjenjem emisija stakleničkih plinova u prometu. Znatan broj mojih prijedloga našao se u konačnim dokumentima Europskog parlamenta, a posebno izdvajam stav o potrebi priključenja Rijeke, odnosno Luke Rijeka na koridor Baltik - Jadran.
Trend koji traje
Sudjelovali ste i u raspravi vezano uz pristupanje Hrvatske Schengenu. Koliko je, prema vašem mišljenju, realno da se to u uvjetima nastavka priljeva migranata na jugoistok Europe doista i dogodi 2020. godine, što su kao cilj zacrtali vladajući te što bi to za Hrvatsku značilo?
- Republika Hrvatska bi do sredine iduće godine trebala ispuniti sve tehničke uvjete za pristupanje Schengenu. Ako to bude dobro učinjeno, ne vidim političkih prepreka za naš ulazak u Schengen. Sloveniju opreza radi ostavljam po strani. Hrvatska u Schengenu znači lakše kretanje ljudi i roba po EU-u, bolje čuvanje hrvatskih granica te pomoć koju ćemo pritom imati od Europske unije.
Svjedočimo li i na primjeru Njemačke svojevrsnoj krizi velikih stranica ljevice i desnice, kojima se smanjuje potpora i za vlast su im nužne sve šire koalicije i ustupci. Što je tomu razlog, i hoće li se taj trend nastaviti?
- Riječ je o nekoj vrsti krize klasične demokracije, zasićenošću, njenim nesavršenostima i manjim ili većim deformacijama. Sve se to snažnije pokazuje u vremenima kriza, ekonomskih ili nekih drugih, primjerice danas aktualne migracijske krize. Taj trend traje već neko vrijeme i sigurno će još trajati, ali već je ponegdje pokazao kako populistički pokreti koji rastu na negativnim stavovima nisu rješenje. Odgovor je usavršavanje i modernizacija klasičnih demokracija, za što ima prostora. U Hrvatskoj itekako!
U vrijeme ovog razgovara, kao dio europskog izaslanstva, na službenom ste putu u Uzbekistanu, države s kojom EU uspostavlja partnerske odnose. Što bi to partnerstvo sve uključivalo?
- Izvjestitelj sam Europskog parlamenta za Uzbekistan vezano uz aktualne pregovore o nadogradnji postojećeg Sporazuma o partnerstvu i suradnji. Taj sporazum sadrži uglavnom trgovačke odnose i odredbe o poštivanju vladavine prava i ljudskih prava. On može ići i dalje, primjerice u područja regionalnih odnosa, obrazovanja, zaštite okoliša... Taj spomenuti sporazum povezan je i s visokom razvojnom pomoći koju Europska unija pruža Uzbekistanu, u ovom proračunskom razdoblju koncentriranom na ruralni razvoj zbog poteškoća koje Uzbekistan ima pri proizvodnji pamuka. S novim predsjednikom Mirzijojevim Uzbekistan bi mogao snažno ići naprijed i igrati važnu ulogu u stabilizaciji Srednje Azije.
Približavaju nam se novi izbori za Europski parlament. Jeste li zainteresirani ponovno sudjelovati na tim izborima i kolike su uopće šanse da se Amsterdamska koalicija, čiji je član i vaša stranka, u ovih sedam mjeseci uspije izdići na ljestvici popularnosti do razine koja donosi mandat u tome parlamentu?
- Mislim da već sada ta koalicija ima jedan mandat u Europskom parlamentu, a pojačana s HSS-om i eventualno s još nekim strankama može se upustiti u borbu i za drugi mandat. Osobno sam zainteresiran za ponovni mandat u Europskom parlamentu, mislim da bih nastavkom rada na temama kojima sam se bavio te znanjem i iskustvom koje sam stekao mogao napraviti nešto dobro, no moja pozicija bit će dio ukupnog izbornog nastupa stranke Glas kojoj pripadam, odnosno koalicije u kojoj će ona sudjelovati.
Razgovori s HSS-om
U medijima su se pojavile i naznake da je vaša koalicija počela razgovore s HSS-om oko eventualnog zajedničkog izlaska na te izbore. Imate li informaciju o tome i koliko je jedna takva kombinacija u ovom trenutku realna?
- Kao član Predsjedništva Glasa imam osnovne informacije o tim razgovorima. HSS je svojim djelovanjem nesporne opozicijske stranke zadnjih nekoliko godina zauzeo mjesto koje je vrlo blizu poziciji Glasa, IDS-a i PGS-a, što razgovore o koaliciji čini logičnima i dobrodošlima. Koliko znam i ukupna atmosfera u strankama oko tih razgovora pozitivna je. No, koalicije ni pregovori o njima najčešće nisu jednostavni, pa ću se zato ograničiti na ovo što sam rekao i pustiti pregovaračima da učine ono što je najbolje za njihove stranke i hrvatsku političku scenu.
Igor Bošnjak