Banke su svojom politikom niskih kamata na štednju, posebice oročenu štednju građana, pomogle da se na istoku Hrvatske, posebice u Osijeku, sjedištu najveće slavonske županije, Osječko-baranjske, bar dijelom probudi građevinski sektor. Naime, dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana. U Osijeku je tako u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja. Da to nije iznimka, potvrđeno je i na jučerašnjem okruglom stolu u povodu obilježavanja Svjetskog dana štednje održanom u sjedištu Hrvatske gospodarske komore.
- Prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao je oko 45.600 kuna depozita u kreditnim institucijama, a klasični oročeni depoziti čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava i u Hrvatskoj i na europodručju. Zbog pada pasivnih kamatnih stopa i uvođenja poreza na štednju građani su dio raspoloživih sredstava preusmjerili u dionice i investicijske fondove, no to je premalo da bi znatnije utjecalo na promjenu strukture financijske imovine sektora kućanstva - istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK-a.
Apsolutna vrijednost tih depozita u kontinentalnom je dijelu zemlje 35,8 posto viša nego u obalnom dijelu zemlje, prije svega zbog Zagreba, u kojem je koncentrirano 28 posto svih depozita. Kontinentalna Hrvatska bez Zagreba ima 30 posto manju vrijednost depozita od jadranske, koja ima 83 posto veću vrijednost depozita po stanovniku.

- Razlog koncentracije klasičnih depozita u tim dijelovima Hrvatske može se, osim sa sezonalnosti hrvatskog turizma, povezati i s rezultatima istraživanja o financijskoj pismenosti, koje je pokazalo da upravo kontinentalni dio Hrvatske ima najmanje financijsko znanje te da se financijska edukacija treba koncentrirati upravo na ta područja - objasnio je Savić.
Pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK-a Vanja Dominović predstavila je rad Komore na podizanju financijske pismenosti građana.
- Prosječna financijska pismenost naših građana iznosi 11,7 od mogućih 20 bodova, što pokazuje da ima prostora za rast. Stoga mi cijele godine radimo na podučavanju građana, poslovnih subjekata, a naročito učenika i studenata diljem zemlje - izjavila je Dominović, dodavši kako je posebno raduje što je sve više institucija uključeno u projekt financijske pismenosti i sve je veće zanimanje javnosti za tu temu.
Na panelu Uloga štednje za pojedinca, obitelj i gospodarstvo te financijska pismenost mladih sudjelovali su Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, Oliver Klesinger, izvršni direktor sektora stanovništva u Slatinskoj banci i predsjednik Odbora za stanovništvo Udruženja banaka HGK, Damir Šprem, predsjednik Uprave HPB Stambene štedionice, Danijela Princi Grgat, direktorica Procjena kreditnog rizika u poslovima s malim i srednjim poduzećima PBZ-a, te Dajana Barbić, docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
- Danas, u vrijeme povijesno niskih kamatnih stopa na štednju, građani traže alternative kako bi očuvali vrijednost svoga novca, ali i ostvarili zadovoljavajući povrat. Često u traganju za takvim ulagačkim alternativama zanemarujemo rizik koji takve opcije donose. Za prosječnu osobu osigurana štednja u banci nema alternativu. Briga o vlastitoj budućnosti i ulaganje u vlastitu financijsku pismenost obaveza je svakog pojedinca - izjavio je Klesinger.
Šošić je naglasio kako je od financijske imovine mnogo važnija ona nefinancijska, koja je kod hrvatskih građana četiri-pet puta veća, te naglasio da glede potencijala koje daje štednja imamo 60 milijardi više depozita u bankama nego izdanih kredita.

Dakle, sredstava ima dovoljno za sve.
Barbić je rekla kako su građani, poučeni krizom, počeli voditi računa o sigurnosti svojih mirovina, odnosno da sve više sredstava usmjeravaju u osiguravanje treće životne dobi.
- Ukupna vrijednost financijske imovine povećala se za 22 posto u posljednjih pet godina - kazala je, dodavši kako je za stabilnost cjelokupnog sustava posebno važna financijska pismenost građana, na čemu Ekonomski fakultet konstantno radi.
Princi Grgat je naglasila kako je štednja važna jer nam omogućuje kontrolu nad vlastitim životom, a imajući to u vidu Intesa Sanpaolo pokrenula je inicijativu Umjetnost štednje, u sklopu koje je njihov tim posjetio 15 gradova i proveo 114 radionica za djecu u osnovnim školama.
- Ove godine smo Svjetski dan štednje obilježili novom inicijativom, pod nazivom Rizik je posao za žene, koja je usmjerena na osnaživanje žena u donošenju odluka što će povećati njihovu financijsku neovisnost. Dodatno, ove godine odlučili smo organizirati okrugli stol Digitalno bankarstvo – bankarstvo nove generacije, na kojem ćemo učenicima srednjih škola prezentirati kako i zbog čega se koristi digitalna tehnologija u razvoju bankarskih proizvoda te na koji se način prati zadovoljstvo potrošača - kazala je Princi Grgat.
Šprem se osvrnuo na trendove stambene štednje kazavši kako su depoziti građana u stambenim štedionicama stabilni s tendencijom rasta.
- U Hrvatskoj se štedi kako bi se moglo adekvatno stambeno zbrinuti svoju obitelj. Međutim, moramo reći da je velik potencijal ispred nas, jer je u Hrvatskoj samo 700.000 ljudi uključeno u sustav stambene štednje, što je u usporedbi sa zemljama s kojima bismo se voljeli uspoređivati vrlo malo - istaknuo je Šprem, dodavši kako je međugeneracijska solidarnost specifičnost tog tipa štednje.