Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik, glede pitanja mirovinske reforme koji je Vlada RH prošlog tjedna uputila u saborsku raspravu, naviše zamjerki predlagatelju upućuje na iskazan stav da se u Hrvatskoj (pre)kratko radi - u prosjeku 30 godina. Mirovinska reforma bila je i tema prošlotjedne konferencije Zagrebačke burze i Udruge društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava pod nazivom "Izazov promjene", gdje smo predsjednika HSU-a i zamolili da nam predstavi stavove o toj temi.

- Smeta mi tvrdnja resornog ministra Marka Pavića da Hrvati malo rade. Smatram da to nije istina, nego da je to proizvoljno tumačenje statistika. Jer, ako se izuzmu građani koji primaju mirovinu izvan Hrvatske, a oni unose u sustav malo godina straža, onda prosjek godina radnog staža raste na 32 godine. Onima koji su otišli u mirovinu nakon 1999. godine prosjek staža je 34 godine, a to je vrlo blizu europskom prosjeku od 35 godina. Krivo mi je kada se za nešto što nije realno optužuju građani, jer mi znamo da su najmanje staža u sustav unijele invalidske mirovine s prosječno 22 godine, potom braniteljske s 18 godina te mirovine pripadnika HVO-a s osam godina. Prema tome zna se tko "vuče prema dolje". Dakle, razlog da bi se radila reforma u kojoj se produžuje rad do 67. godine života nije razlog to što Hrvati malo rade. Tu su se sindikati, jer oni štite radnike - buduće umirovljenike - opravdano digli na noge, i ako Vlada bude imala jak stav, mislim da riskira da se oni odluče na skupljanje potpisa za referendum, da se radi do 65., ne ono što se predlaže od 2038. godine, nego, po uzoru na susjednu Sloveniju, već od sutra. Drugi veliki problem ovoga prijedloga je rigidna penalizacija, od 0,34 posto po mjesecu prijevremenog umirovljenja, bez obzira na godine staža. Mislim da je rješenje koje je doneseno u mandatu Jadranke Kosor, a i koje je sada na snazi, da je penalizacija u suodnosu s godinama staža korektno, i to ne treba mjenjati.

Zasigurno u predloženom paketu mirovinskih zakona ima prijedloga koje držite pozitivnim?
- Drago mi je da je ugrađen određeni broj prijedloga iz provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, iako je to nedovoljno. Svakako je dobro to što se donosi rješenje za mirovine iz drugog mirovinskog stupa, uz dodatak od 27 posto na staž do 2002. godine i 20,25 posto dodatak na osnovnu mirovinu poslije te godine. Potom mogućnost izlaska iz drugog stupa, ako se takvim izračunom dobije manja mirovina nego iz prvog stupa, uvećana za 27 posto. To je posebice važno za one koji će ubuduće primati najnižu mirovinu, a bit će ih, jer mi sada plaćamo cijenu neuređenog tržišta rada zadnjih tridesetak godina. Pozitivno je i da umirovljenici mogu raditi, jer osim što imamo nedostatak radne snage, pa u okviru svojih preostalih radnih sposobnosti i u okviru interesa poslodavaca, dobro je da imamo ponudu i tih starijih radnika. Ali mislim da je dio tih radnika neopravdano vrlo rano izišao iz tržišta rada.

Je li dobro što se reformom misli na tri dobne skupine - umirovljenike, one koje rade, ali i na mlade?
- Mi u kontinuitetu radimo gluposti kada je riječ o mladima. Replicirao sam kolegi Mirandu Mrsiću u Saboru, totalno mi je nelogično da zakonom definiramo studentske poslove. Koji su to poslovi? To je rad, i ako ga postavimo prema posebnim zakonima da netko ne mora plaćati doprinose, u ovom slučaju za mirovinsko, ti ljudi nikada neće doći do 35 godina radnog staža, odnosno morat će raditi do 80. godine da bi stvorili uvjete da odu u mirovinu bez penalizacije. Tu radimo glupost, jer idemo na ruku poslodavcima, jer profit se u Hrvatskoj najviše bazira na neplaćenom radu. Studentski rad je prekarni rad (rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad, nap.a.), prema tome taj dio nije dobro uređen. Trebalo bi vidjeti svoje uzore u skandinavskim zemljama gdje se studentskim radom oslobađaju i od zdravstvenog i od poreza, ali plaćaju doprinose za mirovinsko da bi jednog dana mogli normalo ići u mirovinu.

Kada se u Hrvatskom saboru bude glasovalo o ovoj refomi, hoćete li biti za ili protiv?

- Zbog ubrzanja rada do 67. godine života i rigidne penalizacije bez suodnosa s godinama staža ne mogu dati pozitivno svjetlo ovoj reformi. Ali pozdravit ću sve ono što je dobro riješeno, i to ću naglasiti.