Objavljeno 23. listopada, 2018.
Iz javnih se izvora može dobiti jedna stipendija, druga samo od privatnika
Koju stipendiju odabrati, kako se prijaviti, je li moguće istodobno primati više stipendija, do kojeg se iznosa ne plaća porez na taj izvor primanja, smiju li studenti primati stipendiju i raditi - samo su neka od pitanja koja ovih dana muče studente i njihove roditelje. Takve se i slične dvojbe, tradicionalno, nameću početkom svake nove akademske godine, kada se raspisuju i prvi natječaji za studentske stipendije – a dobivaju ih i brucoši i studenti viših godina. Više od 10.000 stipendija koje se studentima nude u Hrvatskoj i inozemstvu predstavljeno je prošloga tjedna u Zagrebu i Rijeci na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja.
Na početku je važno reći da se stipendije raspisuju na razini države, županije, gradova, općina, a daju ih i nevladine te međunarodne organizacije, sveučilišta, zaklade, privatne tvrtke... Stipendije se u najvećem broju dodjeljuju studentima slabijeg socioimovinskog statusa, izvrsnima i studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, sportašima, djeci poginulih hrvatskih branitelja...
- Student može primati više stipendija u isto vrijeme, ali samo jednu iz javnih izvora, pod kojima se smatraju sredstva iz proračuna županija, gradova i općina, kao i sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije te javnih visokoobrazovnih ustanova (sveučilišta, veleučilišta, visoke škole). Ako student ostvari pravo na više stipendija iz javnih izvora, mora se odlučiti samo za jednu od njih – objašnjava Stjepan Ćurčić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora.
Iznosi stipendija, ali i uvjeti prijave i dodjele razlikuju se od stipendije do stipendije, pa ih je tako prije prijave važno dobro proučiti. U pravilu, najviše stipendije daju privatnici, koji na taj način žele osigurati buduću radnu snagu u svojim tvrtkama, pa se one penju i do nekoliko tisuća kuna mjesečno, a stipendije iz javnih izvora su niže. Do kraja listopada otvorene su prijave za stipendije Grada Osijeka (800 kuna mjesečno) i Zaklade Srce grada Osijeka (1000 kuna mjesečno) te stipendije Osječko-baranjske županije (1000 kuna mjesečno), ali i za državne stipendije (1200 kuna) te stipendije privatnika. Jednu od najprimamljivijih stipendija daje osječki Institut RT-RK, koji s čak 2300 kuna mjesečno stipendira 20 studenata druge godine diplomskog studija na FERIT-u. Riječ je o tvrtki koja djeluje u području računalnog inženjerstva, s jakim fokusom na automobilski i industrijski softver. No za tako izdašnu stipendiju studenti moraju osim ocjena pokazati i znanje na testiranju za stipendiju – provjerava se njihovo poznavanje programskog jezika C. A moraju biti spremni i na rad.
- Studenti se kod nas stručno usavršavaju kroz naše razvojne programe u trajanju 20 sati tjedno tijekom razdoblja primanja stipendije. Imaju i mogućnost izrade diplomskog rada u sklopu konkretnog istraživačkog projekta, a to im se priznaje i kako stručna praksa na FERIT-u. Nakon studija imaju obvezu raditi kod nas onoliko vremena koliko su primali stipendiju. Cilj nam je zainteresirati studente za područje koje je nama zanimljivo te dobiti buduće djelatnike koji će voljeti taj posao – objašnjava Zvonimir Kaprocki, direktor Instituta. Stipendiraju i 20 studenata prve godine diplomskog studija s 800 kuna mjesečno, no ti studenti nemaju nikakvih obveza prema Institutu. Velike stipendije daju i, primjerice, ljekarne, koje muku muče s pronalaskom kadra.
Na kraju, svaki je natječaj važno dobro proučiti, pripremiti svu potrebnu dokumentaciju i paziti da je važeća – primjerice, za prijave u razmaku od nekoliko dana možda će biti potrebno dvaput izvaditi isti dokument, koji u trenutku prijave ne smije biti stariji od sedam dana. Nakon objave rezultata natječaja, ako student ostvari pravo na više stipendija iz javnih izvora, obavezno se mora odlučiti samo za jednu.
Jasenka Pejaković
RODITELJI VIŠE NEĆE GUBITI POREZNU OLAKŠICU
Jedan student, primjerice, može primati stipendiju RT-RK-a i državnu stipendiju, što je ukupno 3500 kuna mjesečno - ali što je s porezom? Upravo zbog toga nekolicina studenata koja zna da može istovremeno primati više od jedne stipendije ne pristaje na to, kao ni na novčane nagrade i priznanja, jer na kraju zbog poreza roditelji moraju vratiti i nekoliko tisuća kuna porezne olakšice.
- Stipendije iz privatnih i javnih izvora dosad su se računale kao primitak i ulazile u dohodovni cenzus vezan uz ostvarivanje prava roditelja na poreznu olakšicu za djecu, odnosno uzdržavane osobe. Znači da su kod tih primitaka većih od 15.000 kuna godišnje roditelji izgubili pravo na poreznu olakšicu. Prema novoj poreznoj reformi stipendije iz javnih izvora bit će izuzete, odnosno u takav se primitak neće uračunati, a ta promjena stupa na snagu s novom, 2019. godinom – objašnjava Stjepan Ćurčić, predsjednik HSZ-a. Dodaje da, ako godišnji iznos primitaka studenta ne prelazi propisanih 60.600 kuna, a u što ulaze i rad preko studentskog servisa i stipendije, student neće plaćati porez u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak.
PROSJEČNA STIPENDIJA NIŽA OD 1000 KN
Prema podatcima međunarodnog istraživanja Eurostudent V, jedna akademska godina hrvatskog studenta košta 30.834 kune, u što ulaze smještaj, hrana, školarina, materijali i drugi studentski izdatci. Te troškove za 88 posto hrvatskih studenata pokriva obitelj. Samo 27 posto hrvatskih studenata uz studij i radi, a tek 23 posto prima nekakav oblik stipendije, koja mu pomaže premostiti financijski aspekt studiranja. Prosječan iznos stipendija za studij u Hrvatskoj je 949 kuna mjesečno – najviše stipendije (iz javnih izvora financiranja) daju visoka učilišta – 1375 kuna, slijede ministarstva s 908 kuna, a najniže su stipendije jedinica lokalnih samouprava, koje prosječno daju samo 765 kuna, dok su u stvarnosti one u mnogim općinama i niže pa iznose tek 500 kuna mjesečno. Izvješće preporučuje povećati broj stipendija iz javnih te potaknuti povećanje i iz drugih izvora financiranja.
10
tisuća stipendija predstavljeno je na Sajmu stipendija u Zagrebu
izvor
DRŽAVA, GRADOVI, ŽUPANIJE, ZAKLADE...