Stručnjaci iz područja psihologije, psihijatrije, pedagogije i javnog zdravstva održali su nedavno u Zagrebu okrugli stol o temi "Mentalno zdravlje mladih – Teen blues", gdje je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu predstavio zabrinjavajuće rezultate nedavnog istraživanja. Naime, u istraživanju je sudjelovalo 5000 učenika s područja Zagreba, koji su dokazali kako se 30 posto mladih osjeća anksiozno, 20 posto ih ima simptome depresije i stresa, dok ih je čak 14 posto jednom u životu razmišljalo o samoubojstvu.

Stoga je ta inicijativa okruglog stola, koji su organizirali Grad Zagreb, zagrebački Gradski ured za zdravstvo i Centar za zdravlje mladih, uistinu bila nužna jer je otkriveno kako svaka četvrta mlada osoba pati od depresije izazvane različitim utjecajima. Upravo je to bila polazišna točka informativne rasprave na kojoj su stručnjaci pokušali odgovoriti na negativne trendove, ujedno mladima dajući do znanja da izraze svoje osjećaje i potraže pomoć bez straha.
- Danas je anksiozno čak 10 posto više mladih nego što je bilo u istraživanju prije nekoliko godina. Smatram da su najveći razlozi odsutnost, manjak komunikacije s roditeljima te nepovezanost sa školom i društvom općenito. Vrtići i škole trebali bi biti mjesta povezanosti, ali često prouzročavaju otuđenje – ukratko je objasnila dr. sc. Miranda Novak sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Na to se nadovezala voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar", dr. med., spec. psihijatar Mirjana Orban, ističući kako su roditelje, zdravstveni i obrazovni sustavi najviše zakazali, stvarajući djeci pritisak imperativom savršenstva.
- Škole danas zaboravljaju da djeca nisu samo učenici nego cjelovite osobe koje imaju različite interese, ali i strahove. Škola više nije mjesto na kojemu se dobivaju informacije, jer se one mogu dobiti bilo gdje vrlo brzo, pa bi učitelji i profesori trebali biti mentori koji vode učenike kroz šumu informacija – naglasio je Mihael Kozina, dipl. psiholog i psihoterapeut V. gimnazije u Zagrebu, ističući kako je u provedenom istraživanju čak 60 posto mladih izjavilo da ne voli ići u školu. Naposljetku, dr. med., spec. psihijatar, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar" Zrinka Ćavar objasnila je kako u Centar za zdravlje mladih djeca najčešće dolaze nakon velikih promjena, poput prelaska u viši razred te odlaska u srednju školu ili na fakultete, a ostali često posežu za opasnim mehanizmima poput samoozljeđivanja, alkohola i droge.
U tom kontekstu obratili smo se pročelnici Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju pri osječkom KBC-u, doc. prim., dr. sc. Katarini Dodig-Ćurković, koja nam je rekla kako u njezinu timu stručnjaka na godišnjoj razini kroz ambulantnu, stacionarnu i dnevnu bolnicu prođe više od 2000 djece, od kojih mnoga, među ostalim, pate od depresije ili anksioznosti.