Hrvatska prerađivačka industrija vrlo dobro koristi blagodati zajedničkog tržišta Europske unije. U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja kolovoza ove godine izvezeno je roba vrijednih 6,4 milijarde eura, odnosno deset posto više nego u prvih osam mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 6,2 posto, na 2,98 milijardi eura.

I vrijednost uvezene robe u osam mjeseci iz članica EU-a porasla je za 7,2 posto, na 12,2 milijarde eura. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a, i to za 7,6 posto, na 3,4 milijarde eura.
Te podatke objavio je Državni zavod za statistiku prošloga tjedna, a prenijela ih je Hina.

Istovremeno je DZS objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih sedam mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao za 3,6 posto, na 60,9 milijardi kuna, a uvoz je porastao za 6,7 posto, na 102,1 milijardu kuna.
Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je hrvatski robni izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 60,7 milijardi kuna ili 3,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 101,6 milijardi kuna ili 6,2 posto više. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 41,2 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 59,7 posto.
Izražen u eurima, izvoz je u prvih sedam mjeseci ove godine porastao za 4,0 posto, na 8,2 milijarde eura, dok je uvoz porastao za 7,1 posto, na 13,75 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 5,5 milijardi eura.
Podatci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 90,6 posto, u prvih sedam mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 5,8 posto, na 7,4 milijarde eura. Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj su i dalje Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih sedam mjeseci izvezeno robe za nešto više od 1,2 milijarde eura ili 9,4 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je izvoz u Njemačku porastao za 14,5 posto, na 1,1 milijardu eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 1,9 milijardi eura ili 15,3 posto više, a iz Njemačke za 2,1 milijardu eura ili 9,4 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je rast izvoza za 0,8 posto, na 1,35 milijardi eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao za 0,7 posto, na 745,8 milijuna eura, dok je u Srbiju istovremeno pao za 6,7 posto, na 348 milijuna eura.
Portal Arhivanalitika (Ekonomski lab) Velimira Šonje analizirao je te objavljene podatke koji ukazuju na značenje tržišta EU-a za hrvatski robni izvoz istaknuvši da je posljednje razdoblje brzog rasta izvoza započelo 2013./2014. godine i traje i dalje.
"Može se postaviti pitanje bi li izvozni oporavak bio možda jednako snažan zbog oporavka na našim najvažnijim izvoznim tržištima (a ona se sva nalaze u EU-u) i da nismo ušli u EU? Naposljetku, imali smo rast izvoza i prije 2007., iako nismo bili u EU-u. Mnogi euroskeptici pokušavali su na tom tragu dokazati da EU integracije za nas nisu toliko bitne jer bi se rast ionako dogodio. Pokušavala se plasirati i teza da se ovaj rast temelji na nekim statističkim začkoljicama (Ivan Lovrinović) ili da bi izvoz brže rastao da smo se u trgovačkim odnosima orijentirali na druge strane, možda prema Rusiji, Kini (Ivan Pernar)… Međutim, sve je to krivo. EU je nezamjenjivo tržište za naše proizvođače. Štoviše, ono postaje sve važnije, što treba pripisati integracijama. I to tržište je tako veliko (više od pola milijarde ljudi) da unatoč relativno sporom rastu i starenju stanovništva u EU-u, proizvođači iz male zemlje poput naše na tom tržištu imaju (i dalje neotkrivene) velike mogućnosti", navodi u analizi Ekonomski lab.
Osvrćući se i na rast uvoza, s obzirom na to da je u sedam mjeseci uvećan za 7,8 posto, odnosno robni uvoz raste na većoj osnovici pa je deficit povećan s 5,6 na 6,4 milijarde eura prošle u odnosu prema prvih sedam mjeseci ove godine, ističe se da su ovo ipak izvrsne brojke, osim za one koji ne razumiju ekonomiju. "Kad se više i izvozi i uvozi, to znači da se više radi, rastu i potrošnja i investicije. Tek u dugom roku može se postaviti pitanje održivosti takve situacije ako je uvoz veći od izvoza, no tu u širu sliku ulaze usluge. Hrvatska ima veliki višak u razmjeni usluga, tako da će i ove godine tekući račun platne bilance biti u plusu", navodi Ekonomski lab.