Akademika Mislava Ježića susreli smo na nedavno održanoj tribini Paneuropske unije u Osijeku. Taj naš istaknuti intelektualac, umirovljeni sveučilišni profesor i ugledni indolog u jeku agresije na Hrvatsku stavio je sva svoja znanja i međunarodne veze u svrhu diplomatske aktivnosti koja je imala za cilj internacionalizirati ratni sukob i pomoći hrvatsku borbu za neovisnost, a potom i približiti našu zemlju članstvu u Europskoj uniji. Govoreći o važnosti djelovanja Hrvatske Paneuropske unije, Ježić je rekao kako su sudbine Hrvatske i Europe jako povezane te dodao kako netko može biti možda dobar Hrvat a ne biti dobar Europljanin, ali teško može biti dobar i pametan Hrvat a ne biti Europljanin. Akademik Ježić danas je predsjednik Hrvatske Paneuropske unije i dopredsjednik Međunarodne Paneuropske unije. Povod za naš kratki razgovor bila je peta obljetnica ulaska Hrvatske u članstvo EU-a.

Naglasio je kako uloga Hrvatske Paneuropske unije u procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju nije bila malena. Tijekom drugih pristupnih pregovora zahvaljujući paneuropskim vezama hrvatski su pregovarači i lobisti bili u mogućnosti svaki put reagirati na nepreciznosti i neobjektivnost u izvješćima o napretku u pregovorima. Dodao je da je ključnu je ulogu u tome imao europski zastupnik i prvi čovjek Njemačke Paneuropske unije Bernd Posselt, koji je bio svojevrsni izvjestitelj u sjeni za sva izvješća o napredovanju Hrvatske u pregovorima. Ježić kaže da je Posselt budno pazio, "sa svojom njemačkom preciznošću", na svaku formulaciju koja će se naći u izvješću o Hrvatskoj.
- Svaki put bi kada bi nešto bilo sumnjivo u izvješću, Bernd Posselt dodatno se informirao preko nas, nakon čega bi ispravljao ono što je službeni izvjestitelj trebao imati u svome izvješću. Zato su izvješća u Europskom parlamentu uvijek bila korektna, da ne kažem, i naklonjena Hrvatskoj. O svim teškoćama na tome putu saznavali smo preko paneuropskih kanala i pokušavali ih na vrijeme neutralizirati - prisjeća se Ježić.

Pokušavajući odgovoriti na prigovore da Hrvatska nije puno postigla u proteklih pet godina članstva u EU-u, Ježić kaže kako bismo trebali zamisliti u kojem bismo bili položaju da još nismo u Uniji. Naš sugovornik priznaje da još nismo učinili sve što smo dobili ulaskom u EU, dodajući kako bismo trebali činiti puno više. Podsjetio je i na trenutak osnutka Hrvatske Paneuropske unije, u vrijeme kada je njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher još zagovarao cjelovitu Jugoslaviju, a njegov talijanski kolega Gianni de Michelis tvrdio kako za njegova života Hrvatska neće biti dijelom Europske zajednice, kako se tada nazivao EU. Dolazeći na osnivačku skupštinu Hrvatske Paneuropske unije, Bernd Posselt tada je rekao da je u tome trenutku presudno znaju li Hrvati što hoće.
- Ako vi znate da želite slobodnu i neovisnu Hrvatsku, imat ćete je te ako budete svesrdno radili na tome i Genscher i De Michelis trčat će u Zagreb kako bi Hrvatskoj donijeli priznanje. Nama se to činilo ohrabrujuće i prijateljski, ali se nismo usudili u to vjerovati. Ako se sjećate, kada je Hrvatska bila priznata, Genscher i De Michelis bili su među prvima koji su došli u Zagreb. Često mislim da bi, kada bismo doista znali što hoćemo i oko toga se složili, Hrvatska mogla silno mnogo postići. Upravo članstvo u EU-u otvara velike mogućnosti, samo što u Hrvatskoj ima puno onih koji ne znaju što bismo trebali htjeti, a, nažalost, ima i onih koji i ne žele dobro Hrvatskoj, ali su vrlo glasni i jako dobro pozicionirani. To je ono što nas onemogućava da rješavamo brojne svoje probleme. Upravo male zemlje u EU-u mogu ostvariti puno veću ulogu nego što je mogu imati izvan EU-a, i to je velika šansa za Hrvatsku - kaže akademik Ježić.