U kontekstu prijedloga nove zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) trebalo bi se usporediti poljoprivredni segment proračuna Europske unije s ostalima u svijetu, izjavio je to Jacques Carles, jedan od stručnjaka za poljoprivredne strategije iz Francuske, na prošlotjednoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, održanoj prošloga tjedna u Europskom parlamentu u Bruxellesu, gdje se rapravljalo o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
- Izdvajanja iz proračuna EU-a za poljoprivredu kontinuirano padaju, dok se primjerice povećavaju u SAD-u i Kini. Smanjenje proračunskih izdvajanja za poljoprivredu za 20 % do 2027. godine smatram nepovoljnim“, rekao je Carles.
Na ovoj su se sjednici okupili brojni stručnjaci, predstavnici javnih vlasti, kao i predstavnici Udruge bavarskih poljoprivrednika, Odbora regija (CoR) i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC).
Cilj je saslušanja bio pomoć trima izvjestiteljima Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta u važnom zadatku reforme zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. Dijalog s dionicima bio je od iznimne važnosti kako bi se postigla reforma ZPP-a koja će biti na koristi europskim poljoprivrednicima, ali i europskoj poljoprivredi općenito.
Iz Europske komisije naglasili su kako je prijedlog proračuna za poljoprivredu donesen nakon konzultacija sa stručnjacima iz poljoprivrednoga sektora. Komisija predlaže da umjesto sadašnjih 118 planova ruralnog razvoja i 65 sektorskih strategija, svaka država članica donese svoj strateški plan.
"Država članica tri mjere uvjetovanosti koje su predložene, a odnose se na bolje usmjeravanje potpora i dohotka, ekonomsku uvjetovanost na poljoprivrednoj razini država članica i obveze vezane uz klimatske promjene može pretočiti u nacionalne standarde“, rečeno je u Europskom parlamentu.
Josef Muller, bivši ministar poljoprivrede Bavarske, naglasio je, kako su izvijestili iz Ureda hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, da Europska komisija želi mijenjati poljoprivrednu politiku, ali daje pritom važno usmjerenje na supsidijarnosti i usklađivanje zakona između država članica gdje bi se uredbama nadopunjavali zakoni. - Prijedlog da samo "aktivni poljoprivrednik" dobije izravna plaćanja diskriminira većinu onih kojima je poljoprivreda sekundarna aktivnost", rekao je Muller.
U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i članica toga odbora te se složila sa zastupnicima koji su istaknuli da bi koncept EK bio prihvatljiv ako se zadrži proračun na sadašnjoj razini, a ako dođe do smanjenja, neće biti moguće provesti ono što je zamišljeno. Petir smatra da je predloženi koncept zajedničkog strateškog plana za sve mjere revolucionaran te da su joj u razgovorima s Ministarstvom poljoprivrede u Hrvatskoj i Hrvatskom poljoprivrednom komorom izražene bojazni od mogućih kasnijih isplata potpora poljoprivrednicima.