Prije dvije godine, 19. listopada 2016., Sabor je dao povjerenje vladi Andreja Plenkovića. Jedan od najzahtjevnijih resora, Slavoncima vrlo važan - poljoprivrede, preuzeo je Tomislav Tolušić. U svibnju ove godine imenovan je i potpredsjednikom Vlade.

Tolušić je u prethodnom kratkom mandatu vlade Tihomira Oreškovića bio na dužnosti ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a prije ulaska u Vladu u dva je mandata obnašao dužnost virovitičko-podravskog župana. S njim smo razgovarali o rezultatima rada Ministarstva poljoprivrede u prve dvije godine mandata.

Na polovini smo mandata Vlade i vašega vođenje Ministarstva poljoprivrede. Jeste li zadovoljni učinjenim? Što su, prema vašem mišljenju, najvažniji pomaci kada je pitanju poljoprivredna proizvodnja?
- Zadovoljan jesam, no uvijek i pomalo kritičan jer smatram da se uvijek može bolje. Dosta smo napravili u dvije godine, donijeli smo krovne propise kojima je cilj bolja produktivnost domaće proizvodnje hrane, zaštitili dohodak naših OPG-ova i učinkovitije upravljanje zemljišnim, stočnim i ribljim resursima. U dvije godine pokrenuli smo milijunske investicije u poljoprivredi i ribarstvu, uz 7,9 milijardi kuna svih vrsta potpora koje smo poljoprivrednicima isplatili, ugovorili smo više od 4500 novih projekata. Do sada smo 85 posto raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja stavili na raspolaganje, ugovorili 60 posto, a isplatili 26 posto. Smanjili smo PDV na repromaterijal i rasadni materijal, spriječili manipulacije potporama i poljoprivrednim zemljištem, prvi u EU-u donijeli zakon protiv nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, osigurali smo pristup jeftinim zajmovima s nikad viđenom kamatom od 0,1 posto za naš mljekarski sektor... Da ne govorim o administrativnim rasterećenjima, pomoći stočarima za kupnju i uzgoj junica, dodanom novcu za dobrobit životinja i sl. To je samo poljoprivreda, ali moram spomenuti ribarstvo, šumarstvo i drvnu industriju koji su u mom resoru, a gdje smo napravili velike stvari. Uspjeli smo Europskoj komisiji dokazati da su naše mjere upravljanja ribljim resursima dale najbolje rezultate i da ih je potrebno nastaviti. Izborili smo se protiv uvođenja ribolovnih kvota i drastičnog smanjenja ulova male plave ribe, koja čini više od 90 posto ribolova Hrvatske. Golem uspjeh postigli smo dogovornom zabranom ribolova u Jabučkoj kotlini, glavnom mrijestilištu ribe u Jadranu. Radi bolje kontrole plovila na Jadranu nabavili smo sustav za satelitski nazor s besposadnim letjelicma i brza plovila. Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH ugovorili smo 1,1 milijardu kuna vrijednih projekata te dosad isplatili 417 milijuna kuna. To su šest puta bolji rezultati nego s početka mandata, kada su bila ugovorena samo 153 milijuna, a isplaćeno 96,9 milijuna kuna. Oslobodili smo plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma 90 posto svih poduzeća u Hrvatskoj. Povećali smo izdvajanja za šumski doprinos s 52 na 94 milijuna kuna godišnje. Tim sredstvima pridonosimo razvoju komunalne infrastrukture (rasvjeta, prometnice, odvodnja i sl.) čime unaprjeđujemo život u ruralnim sredinama gdje se siječe šuma. Strategijom razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja do 2020. godine osigurali smo 141 milijun kuna za povećanje finalizacije proizvoda, nove strojeve i IT tehnologiju, što će pridonijeti gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta na ruralnim područjima. Potičemo preradu drva i proizvodnju namještaja s 80 posto nepovratne potpore po projektu, a u protekle dvije godine isplatili smo 108 milijuna kuna za 215 investicija. Za razvoj šumarstva i drvne industrije kroz mjeru 8 Programa ruralnog razvoja ove smo godine kroz natječaje na raspolaganje stavili ukupno sto milijuna kuna. Prvi put u Hrvatskoj uveli smo jedinstvenu policu osiguranja od naleta divljači u cestovnom prometu i tako osigurali održivost koncesija i zakupa prava lova, financijsku stabilnost lovoovlaštenika te smanjili opterećenje pravosudnog sustava prouzročeno velikim brojem sudskih postupaka oko utvrđivanja štete.

Program ruralnog razvoja je izdašan, iako je bilo kritika jedinica lokalne samouprave zbog bodovanja te se događalo da isti broj bodova ima velik broj prijavljenih projekata, od kojih samo polovina prođe.
- To smo zatekli i ispravili tako što smo izmijenili kriterije odabira projekata, proširili bodovnu listu. Međutim, to ne znači da ćemo moći financirati sve projekte, nego one najbolje. To je bit. Do sada smo objavili pet velikih natječaja isključivo za jedinice lokalne samouprave, od kojih je posljednji vrijedan milijardu kuna. Njime ćemo financirati izgradnju i rekonstrukciju više od sto dječjih vrtića. Financiramo izgradnju vatrogasnih i društvenih domova, uređenje javnih površina, infrastrukturu javnog navodnjavanja... Želimo u ruralnim područjima stvoriti iste uvjete kao i u gradskim sredinama i tako potaknuti obitelji na ostanak, naročito mlade ljude.

Ima li već sada vidljivih efekata Projekta Slavonija iz vašega resora? Koji su to rezultati? Odvija li se taj projekt onako kako ste planirali?
- Na nedavnoj sjednici Savjeta za Slavoniju potpisali smo četiri ugovora vrijedna 105 milijuna kuna iz natječaja koji smo proveli ciljano za projekte u Slavoniji. Gradit će se Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu i multifunkcionalna građevina za poljoprivredu i gospodarske manifestacije u Virovitici, Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura u Cerni i Drvno-tehnološki centar Slavonski hrast u Gradištu, a iz Programa ruralnog razvoja samo je u posljednje dvije godine ugovoreno gotovo tri milijarde kuna u pet slavonskih županija.

Kritičari prigovaraju da se u rezultate Projekta uvrštavaju i sredstva koja su odobrena kroz različite natječaje raspisane na nacionalnoj razini i svakako bi dio novca završio u Slavoniji. Je li doista tako?
- Pogledajte koliko je slavonskih projekata ugovoreno od njih dvjestotinjak prošli tjedan tu na potpisivanju u Zagrebu. Pogledajte samo mjeru 4 i 6. Brojke ne lažu. U Ministarstvu poljoprivrede imamo previše posla da bismo se stigli baviti zlim jezicima. S druge strane, konstruktivnu kritiku i argumentiran prijedlog iznimno cijenim, što se najbolje vidi pri savjetovanju s građanima u izradi propisa. Proveli smo u posljednje dvije godine 216 savjetovanja i sve što smo smatrali konstruktivnim uvijek smo uvažili, bez obzira na to od koga je kritika došla.

Često ste na terenu i praktički ste s "Hrvatskim doručkom" obišli cijelu zemlju. Dočekuju li vas s jednakom dobrodošlicom u Slavoniji i drugim dijelovima zemlje? Ima li razlike?
- Dugo godina bio sam župan, pa i predsjednik Zajednice županija, pa se ta suradnja s predstavnicima regionalne i lokalne vlasti, kao i odnosi koje sam u to vrijeme izgradio, očuvala i danas. Ne pravim nikakvu razliku u pristupu, tko je čiji i tko je na vlasti, pa još nisam doživio da me netko nije srdačno dočekao. Ne moramo uvijek imati isto mišljenje, no moja su vrata svima otvorena i uvijek sam spreman riješiti problem ako mogu. Naše informativne kampanje "Doručak s hrvatskih farmi" i "Naše domaće, sada i ubuduće", osim što potiču na kupnju domaće hrane, dobar su način izravne komunikacije s poljoprivrednicima i vrlo su nam važne zbog povratne informacije koju dobijemo. Već se sada spremamo za novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike i normalno je da tražimo i mišljenje poljoprivrednika kako bismo na vrijeme neke stvari promijenili u njihovu korist. Na radionicama u sklopu "Naše domaće, sada i ubuduće" vodili smo raspravu o Programu ruralnog razvoja i budućnosti EU-a, a gotovo tisuću ljudi sudjelovalo je u elektroničkoj anketi s pomoću svojih mobilnih telefona.

Kako surađujete s lokalnim vlastima?
- S poljoprivrednim proizvođačima imamo odličan odnos, bar iz moje perspektive gledano. Ima i problema, ali tu smo da ih rješavamo. Zbog toga i jesmo stalno na terenu, što je sigurno mnogo bolje nego da sjedimo u uredu u Zagrebu. Dobro surađujemo i s općinama, gradovima i županijama. Mogao bih biti malo i subjektivan i tu izdvojiti moju Virovitičko-podravsku županiju, gdje imam odličnu suradnju sa županom Androvićem, ali moram pohvaliti i suradnju s Osječko-baranjskom županijom i županom Ivanom Anušićem. Osječko-baranjska županija najveća je i najrazvijenija slavonska županija, a realno i s najvećim potencijalima po pitanju poljoprivredne proizvodnje. Župan Anušić ima mnogo ideja i očekujem da ćemo preko Ministarstva poljoprivrede financirati tih četiri ili pet projekata koje je Županija kandidirala. Posebice vrijedi istaknuti programe navodnjavanja koji su spremni, za koje su izdane građevinske dozvole.

Što je s programima raspolaganja državnim zemljištem u općinama i gradovima koji taj program još nisu izradili? Koliko je problema, a koliko pozitivnih pomaka s raspolaganjem državnim zemljištem od kada je to pitanje s nacionalne preneseno na lokalnu razinu?
- Raspolaganje zemljištem vratili smo općinama i gradovima jer oni najbolje poznaju potrebe svojih poljoprivrednika. Vjerujem da ćemo uskoro imati prve raspisane natječaje za zakup državnog zemljišta. Do sada je Ministarstvu poljoprivrede dostavljeno 300-tinjak programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. U tijeku je analiza dokumentacije i provjera kompletnosti dostavljenih programa. Za nekompletne programe Ministarstvo od jedinica lokalne samouprave traži dopunu dokumentacije. Za općine i gradove koji nisu donijeli programe, taj posao će preuzeti županije. Očekujem da će sustav raspolaganja bolje funkcionirati nego što je to bilo u prethodnih pet godina, kada je taj posao radilo 60-ak ljudi u Agenciji za poljoprivredno zemljište. Teško je bilo očekivati da će nekoliko službenika u Zagrebu taj posao bolje obavljati nego 500-tinjak njih na terenu.

Bili ste, posebice u početku mandata, prilično oštri prema trgovcima i uvoznicima hrane. Dogodio se slučaj salmonela. Je li i koliko danas povećana sigurnost hrane u trgovinama?
- Svaki dan radimo na tome, jer sigurnost hrane je osnovni postulat Ministarstva. Kontrole su svakodnevne, nasumične, po prijavi, sezonske… Da ih nema, ne biste ni čuli za salmonelu. Danas informaciju o nesukladnim proizvodima odmah šaljemo građanima, a proizvod uklanjamo s tržišta. Za ovu smo godinu za inspekcijske poslove osigurali 13 milijuna kuna više nego lani u proračunu. Naše inspekcije usko surađuju s kolegama iz drugih ministarstava, nerijetko i drugih država, i zadovoljan sam kvalitetom posla. Koristimo sva raspoloživa sredstva da bi potrošači mogli s povjerenjem kupovati hranu na našem tržištu, a domaća, lokalno uzgojena hrana uvijek je sigurniji i kvalitetniji izbor od one koja putuje dvije tisuće kilometara do dućana.





Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi izazvao je mnogo polemika i prigovora trgovaca. Daje li on rezultate?
- Nije prošlo još dovoljno vremena da bi se moglo objektivno razgovarati o rezultatima. Ipak, prvi učinci već su vidljivi. Rokovi plaćanja se poštuju, što je vrlo važnom s obzirom na negativna iskustva poljoprivrednika u proteklima godinama. Mnogi od njih su čekali i godinu dana za naplatu. Taj je zakon usvojen prije svega da se urede odnosi trgovaca te otkupljivača, odnosno prerađivača i proizvođača hrane, koji su, zbog znatne pregovaračke snage na strani trgovaca i otkupljivača, bili bitno narušeni. Zakon nije doveo do rasta cijena, kako su neki najavljivali, budući da ne donosi nove namete za dionike lanca opskrbe hranom. Do promjene cijena svih proizvoda pa tako i hrane dolazi zbog stanja na tržištu, odnosno okvira ponude i potražnje, a ovaj zakon ničim ne utječe i ne ograničava stranu ponude i stranu potražnje.

Prilikom početka primjene ovog zakona mogle su se čuti kritike kako je vrlo malo onih koji će kontrolirati njegovu provedbu. Koliko je do sada pokrenuto postupaka i je li netko kažnjen zbog kršenja tog zakona?

- Za nadzor provedbe Zakona zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je pokrenula 30-ak postupaka utvrđivanja potencijalno nepoštenih trgovačkih praksi i o svim svojim radnjama redovito izvješćuje javnost.