Dan nakon što je Vlada u saborsku proceduru uputila set zakona mirovinske reforme, Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, o tome je govorio pred akterima domaćeg financijskog tržišta. U Rovinju se naime održava konferencija "Izazov promjene" u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačke burze. Ministar Pavić naglasio je kako ova reforma nije pitanje samo ove vlade, istaknuvši kako će ovim mjerama "mirovinski" od sadašnjeg proračunskog gubitnika u dogledno vrijeme ostvariti pozitivan rezultat od 11 milijardi kuna. Veliki dio sudionika rovinjske konferencije smatra da ova reforma donosi određena poboljšanja.

- Vrlo nam je bitno da 27 posto dodatka dobiju i naši članovi na onaj dio koji su cijelo vrijeme svoga rada uplaćivali u prvi stup, te da postane neupitno da je individualna kapitalizirana štednja osobna štednja i imovina svakog građanina ove zemlje koji je član drugog stupa, kao takva neotuđiva od njega. Treća stvar koju pozdravljamo je ukidanje "švicarske formule" za drugi stup, mirovine će biti puno veće ako se primijeni sadašnji prijedlog, a to je indeksacija na inflaciju. Tako će se očuvati realna vrijednost mirovina - smatra Kristijan Buk, predsjednik uprave AZ obaveznog mirovinskog fonda i predsjednik udruge koja okuplja mirovinske fondove.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke - OTP grupe, drži kako je dobro što je riješeno pitanje dodatka.
- Ovaj je prijedlog bolji jer su se prema prvotnom kažnjavali ljudi koji bi ostali u drugom stupu, a samim time su tada kreatori gospodarske politike poručivali da drugi mirovinski stup nije potreban. Ono što o njemu moramo znati je da je on uveden prije 15-ak godina i tada nitko nije mogao procjenjivati da će demografski i migracijski trendovi biti ovako negativni kao što su danas. Tada su i drugi i treći stup uvedeni jer se shvatilo da država neće moći financirati ovolike izdatke za mirovine i ideja da se oni sada ukinu bila bi kontraproduktivna - kaže Šantić.
Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, kritizirao je izjave ministra Pavića kako se u Hrvatskoj kratko radi - prosječno samo 30 godina.
- Smatram da to nije istina, nego da je to proizvoljno tumačenje statistika, jer ako se izuzmu građani koji primaju mirovinu izvan Hrvatske, a oni unose u sustav malo godina straža, onda prosjek radnog staža raste na 32 godine. Kod onih koji su otišli u mirovinu nakon 1999. godine prosjek staža je 34 godine, a to je vrlo blizu europskom prosjeku od 35 godina - kaže Hrelja. Pozdravlja prijedlog da se umirovljenicima omogući rad, ali zbog produživanja rada do 67. godine i rigidne penalizacije prijevremenih odlazaka u mirovinu neće u Saboru dati svoj glas za mirovinske zakone.
O stanju hrvatskog gospodarstva i tržišta rada te mirovinskoj i poreznoj reformi govorio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. U situaciju u kojoj je, u budućnosti, glavni ograničavajući faktor rasta domaćeg BDP-a upravo nedostatak raspoložive radne snage i on drži da je normalno što resorno ministarstvo predlaže duži ostanak u svijetu rada.
- Demografska kretanja u Hrvatskoj smanjuju dostupnost radne snage, koja bi se u razdoblju od 2015. do 2040. mogla smanjiti za 520.000 ljudi ili za oko 20 posto - istaknuo je Vujčić i nastavio da se problem može riješiti na tri načina - produljenjem radnog vijeka, imigracijom, tj. dolaskom stranih radnika, te automatizacijom.