Objavljeno 19. listopada, 2018.
Veći prostor i bibliobus poboljšali bi rad, kaže Marija Kretić Nađ
BELI MANASTIR
Hrvatsko je knjižničarsko društvo priznanje Knjižnica godine za 2018. godinu dodijelilo Gradskoj knjižnici Beli Manastir, koja je ujedno i središnja knjižnica Mađara u RH.
Priznanje se dodjeljuje u svrhu poticanja kreativnosti, inovativnosti i unapređivanje kvalitete rada u hrvatskim knjižnicama.
- Sigurno je da nam je drago priznanje koje je stiglo od struke, ali se na natječaj nismo sami nominirali, niti smo to htjeli. Mišljenja sam kako obavljamo samo redoviti posao, što ćemo i nadalje samozatajno raditi te pridonositi struci koliko je u našoj mogućnosti - skromno kaže ravnateljica Gradske knjižnice, Marija Kretić Nađ. Naglašava kako u fondu imaju približno 61.000 knjiga, a u članstvu je nešto više od 10 posto Belomanastiraca.
- Gledajući ukupne aktivnosti, kako one kroz naše redovite aktivnosti glede posuđivanja knjiga tako i kroz brojne edukativne aktivnosti, godišnje obuhvaćamo 23.000 korisnika. Kod nas nema nekih specijalnih novih aktivnosti, ali je važno što u okolnostima u kakvima radimo, pri čemu mislim na iseljavanje i okretanje drugim medijima, već godinama zadržavamo kontinuitet i standard - kaže Kretić Nađ. Od aktivnosti koje su karakteristične za belomanastirsku Gradsku knjižnicu izdvaja, primjerice, čitanje knjiga u Domu za starije i nemoćne, organiziranje stručnih skupova (poput skupa knjižničara koji će biti održan 9. studenoga u Kneževim Vinogradima), projekt razmjena knjižničara Hrvatske, Mađarske i Srbije (rad s manjinama u svakoj spomenutoj državi), mobilnu knjižnicu za starije i nemoćne na području Belog Manastira…
- Što se mobilne knjižnice tiče, mislim da bi se u sve trebala uključiti i Osječko-baranjska županija. Nabavom bibliobusa, primjerice, mogli bismo pokriti potrebe ruralnih sredina čije je stanovništvo na neki način oštećeno jer im nije osiguran pristup knjižnoj građi - ističe Ravnateljica, naglašavajući kako takva investicija sigurno ne bi bila neisplativa. Podsjeća i na probleme s prostorom, koji je iz dana u dan sve veći. Tvrdi kako je preseljenje ili proširenje prostora nužno, a tvrdnju potkrepljuje činjenicom da su u posebno (priručno) spremište bili prisiljeni premjestiti 10.000 svezaka.
- Spremili smo ih u kartonske kutije i do daljnjeg će biti nepristupačni našim korisnicima - sa žaljenjem konstatira Kretić Nađ, dodajući kako nemaju informaciju planira li se njihovo preseljenje.
Podsjetimo, nova gradska knjižnica jedan je od značajnijih belomanastirskih projekata uvrštenih u Intervencijski plan. Kako bi javnost bila upoznata s projektom nove knjižnice, u srpnju prošle godine održana je prezentacija idejnog rješenja sukladno kojem bi knjižnica trebala biti preseljena u novi objekt (repliku starog mlina) u blizini beljske Mljekare na Trgu slobode.
- U slučaju preseljenja razvijali bismo i nove sadržaje odnosno programe, za što bi nam bilo potrebno još djelatnika. Za sada nas je sedmero, što zadovoljava trenutačne potrebe - podvlači Kretić Nađ.
Ivica Getto
O prijedlogu novog Zakona ništa dobro
Neizbježna tema razgovora s ravnateljicom Gradske knjižnice bio je i prijedlog novog Zakona o knjižničarstvu. "Prijedlog novog Zakona o knjižničartsvu poslan je na prvo čitanje u Sabor i mogu reći da ni približno nije naišao na odobravanje struke. Naprotiv, izazvao je brojne negativne reakcije. Jednostavno rečeno, prijedlog novog Zakona o knjižničarstvu na neki je način omalovažavanje struke, a u konačnici prijeti čak i njezinom ukidanju", tvrdi Kretić Nađ. Navodeći neke od mogućih posljedica njegova prihvaćanja, napominje kako on otvara mogućnost da javne knjižnice postanu privatne ili u vlasništvu trgovačkih društava, što ni u kojem slučaju ne bi bilo prihvatljivo. Izražava nadu da će se struka, na čelu s Hrvatskim knjižničarskim društvom, izboriti da takav Zakon koji omalovažava struku ne bude prihvaćen.
Važno je istaknuti kako je tradicija knjižničarstva u Baranji poprilično duga. Premda je u ovom trenutku samo jedna knjižnica između Dunava, Drave i Mađarske, prije Domovinskog rata knjižnica je imala 18 odjela.