Pilot-projekt UNICEF-a "Rana intervencija za djecu s poremećajima autističnog spektra", koji je počeo s provođenjem još 2014. godine, do sada je donio brojne rezultate, ukazujući na to kako u Hrvatskoj živi gotovo 12.000 djece s poremećajima autističnog spektra. Iako je rano dijagnosticiranje imperativ, ono još nije svima jednako dostupno. Međutim, Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek prati svjetske trendove u medicini i u posljednje je dvije godine ondje dijagnosticirano šezdesetero djece s poremećajima autističnog spektra. Nedavno su zaposlenici Zavoda prošli novu edukaciju koja je financirana upravo iz spomenutog UNICEF-ovog projekta. Riječ je o ADOS-2 opservacijskom protokolu, čije su prednosti stručnjaci Zavoda, uz kolege s Klinike za pedijatriju KBC-a Osijek, upoznali na petodnevnoj edukaciji protekloga mjeseca u Zagrebu.

- KBC Osijek među prvima je uključen u pilot-projekt UNICEF-a, čime bi trebao postaviti temelje za sve ostale programe te vrste na razini cijele države. Upravo su zato nedavnu edukaciju iz ADOS-a (eng. Autism diagnostic observation schedule), položile tri kolegice s Klinike za pedijatriju, kao i tim od sedmero naših stručnjaka: logopedica, psihologinja i petero liječnika zaduženih za postavljaje dijagnoze poremećaja iz spektra autizma – otkriva doc. prim. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek. Pojašnjava kako je protokol ADOS svojevrsna dijagnostička ljestvica, u SAD-u uspostavljena još prije dvadesetak godina, dok je u Hrvatsku došao tek početkom ovog desetljeća. "Zlatni standard", kako se inače naziva taj protokol, pomaže u detekciji autističnog poremećaja, a iako njegova ljestvica sama nije dostatna za dijagnozu, uz kliničko iskustvo i suradnju neuropedijatra, dječjeg psihijatra, psihologa, edukacijskog rehabilitatora i logopeda, kroz sveobuhvatni intervju s djetetom, brzo se može dobiti uvid o određeni autistični poremećaj.
- Psiholozi su nam dali odličan uvid u pet modula ADOS-a prilagođenih dobi i kliničkoj slici djeteta, uz pomoć kojih kroz određene opservacijske protokole nakon 45 do 65 minuta posljednje "kodiranje" daje jasnu dijagnozu. Zadovoljna sam, jer su svi kolege odlično kodirali, čime je dokazano kako su naše iskustvo i praksa iznimno kvalitetni, a to sada potvrđuje i cijenjeni certifikat – objašnjava pročelnica Dodig-Ćurković, napominjući kako je uz teorijski dio edukacije bio nužan i praktični dio aktivnog igranja uloga tima stručnjaka, kao i primjena ADOS modula nad ispitanicima, odnosno nekolicinom djece i adolescenata. Naime, u praktičnom se dijelu ADOS-a koriste i posebne interaktivne igračke koje sofisticiranije i nježnije izazivaju promjene u raspoloženju djeteta, one koje možda nisu vidljive laiku, ali stručnjacima pomažu u donošenju dijagnostičkog stav prije ulaska u sustav rehabilitacije.
- ADOS protokol pomoći će nam u radu, jer napokon imamo instrument pomoću kojeg roditeljima možemo pokazati koje su dobre stvari u ponašanju njihova djeteta, a na kojima bi se moglo i trebalo još poraditi - kaže Dodig-Ćurković, naglašavajući kako završna interdisciplinarna dijagnoza stručnjaka, posebice u ranom stadiju autizma, može imati nevjerojatne rezultate u rehabilitacij i za daljnji djetetov razvoj.