PIŠKOREVCI

Zar bih ja mogao stanovati u Zagrebu 30 godina u nečijem prostoru i za to ništa ne plaćati?! - ovim pitanjem iz svoje perspektive sažeo je trakavicu "telefonska centrala Hrvatskog Telekoma (HT) u mjesnom domu u Piškorevcima" predsjednik tamošnjeg Vijeća Mjesnog odbora (VMO) Zlatko Mezeji, a prepisku je pokrenuo još 2010., dolaskom na čelo tog prigradskog MO-a. Osam godina traje korespondencija VMO-a, Mezejija s tim teleoperaterom i drugima. Mezeji HT proziva da je još prije 1989. u dom postavio centralu, a da u gotovo 30 godina za korištenje domskog prostora nije dao lipe. Mezeji kaže kako bi za taj prostor, 72 četvorna metra, realni najam bio oko 200 eura, puta 348 mjeseci koliko je u 29 godina, pa ispada da bi to danas bilo oko 72.000 eura, 540.000 kuna.

– HT je gigant koji ostvaruje veliku dobit i može se reći da ima potpuni monopol na mrežnu infrastrukturu. Ako njihovo geslo "Živjeti zajedno" počiva na takvim temeljima gdje im se plati kompletna infrastruktura, priključci, a oni, uz prodaju svojih usluga, iznajmljuju mrežu drugim operaterima koju smo mi masno platiti, zašto nisu našli potrebnim svoj slogan provesti u djelo. Značajan prihod ostvaruju i u Piškorevcima s 540 domaćinstava, a koji su tih ‘80-ih priključak plaćali oko 2000 maraka - iznosi Mezeji.


- Dakle, mi, korisnici, platili smo mrežu. I njima svi plaćaju rentanje mreže, pa neka i oni plate svoje. Da tih 72 kvadrata koristi neka neprofitna udruga, KUD i sl., MO ne bi tražio lipe najma, no od tvrtke s ogromnom dobiti to je logičan zahtjev - kaže Mezeji. Tvrdi da se on prvi u VMO-u uhvatio u koštac s ovim, da se s aktivnostima i dopisima krenulo tek 2010. Prvi dopis upućen je tadašnjim Hrvatskim poštama – PTT-u Osijek, a HT je pravni sljednik.
- Stigao je odgovor da je cjelokupni postupak postavljanja centrale u prostor doma i bilo kakvih obveza proveden dogovorno s lokalnom samoupravom, Gradom Đakovom te da, naknadnom provjerom, ne postoji nikakav pisani trag, zamolba, suglasnost ili definirani ugovorni odnos o korištenju prostora. Njima je to dano gratis, "za podizanje standarda života u mjestu" i, očito, da pojedinci tada dobiju besplatan priključak - ističe Mezeji. Dodaje kako je u međuvremenu izvršena premjera doma koji je, navodi, građen samodoprinosom mještana i donacijama tvrtki. Dodaje, dosad je održano nekoliko sastanka Grada i HT-a, i za bivše i sadašnje gradske vlasti, no nije se daleko odmaklo.
- Posljednji put njihovi su predstavnici bili u ožujku. Pitao sam kada ćemo konačno na papir staviti imovinsko-pravne odnose, rečeno mi je "da će to biti u najžurnijem vremenu". Rekao sam da je to širok pojam. Stav Grada je "ako se riješi - riješi, ako ne -ne" i "da, da, to treba riješiti". Na kraju se sve svelo da je to, kao, sukob između mene i HT-a - kaže Mezeji.

Postavlja se i pitanje zastare. Mezeji kaže kako bi njome od 30 godina 25 otišlo u vjetar. No poziva se na to da HT tijekom tih 30 godina nije prestajao raditi te da je sve vrijeme imao konstantnu prihodovnu osnovu.
- Stoga postoje svi zakonski preduvjeti da se obuhvati cijeli vremenski period korištenja doma za potrebe centrale - kaže Mezeji. Dodaje, svjestan je kako je mjesni odbor pravna osoba bez žiro-računa, no, nastavlja, postoje zakonske odredbe kojima se može regulirati i pozicija podračuna, a u koordinaciji s mjerodavnima, tj. Gradom. Sredstva od naplate najma, ističe Mezeji, iskoristila bi se za podizanje kvalitete života u mjestu. No prvo na papir treba staviti prava i obveze, a za VMO su one, kada je o HT-u riječ, plaćanje najma, bez zastare.
- U protivnom, teleoperateru bit će onemogućen ulazak u objekt, a spremni smo i na tužbu - kaže Mezej i pita: "A gdje je u ovom slučaju HT-ov slogan Živjeti zajedno?"