Objavljeno 18. listopada, 2018.
Osnovni alat bez kojeg nije moguća baš nikakva aktivnost u vrtu su štihača, motika, grablje, lopata
Najprije napravite inventuru alata koji posjedujete. Stari i odsluženi bacite, oštećeni popravite, nasadite nova držala, posjetite neki od vrtnih centara u potrazi za novitetima kojih je svakog dana sve više. Osnovni alat bez kojeg nije moguća baš nikakva aktivnost u vrtu su štihača, motika, grablje, lopata.
Nismo se pravo uspjeli odmoriti od proljetnih radova i ljetnih vrućina, a već slijede jesenski radovi u vrtu. Tako je to uvijek u životu: razdoblje rada i truda traje mnogo duže od uživanja u plodovima. Naviknimo se na taj ritam i prionimo na posao sa svježijim jutrima. Biljke pamte svaki nestručni korak i nepažnju. Ako zakasnite s pojedinim radovima, rezultati će biti daleko od onih koje priželjkujete.
Idealno vrijeme za planiranje
Sada je idealno vrijeme za planiranje radova u vrtu. Polako i bez panike. Mnoštvo alata zahtijevat će izvjestan trošak, ali će vam u svakom slučaju uštedjeti vrijeme i živce kad ozbiljno prionete na posao. Vrste alata odaberite prema vrsti nasada koji u vrtu imate.
Ako u njemu prevladavaju stabla i grmlje, trebat će vam uglavnom alati većih dimenzija - lopate, štihače, grablje, motorna pila i šišač grmlja. Cvjetne gredice i trajnice nezamislivo je kvalitetno održavati bez motičica svih oblika i škara za orezivanje. Ne zaboravite na vrtne rukavice, i to one tanke za rad u cvijeću, do onih kožnatih, pogodnih za rad lopatom. Kod svake aktivnosti u vrtu treba voditi računa o tome da se zemlja rahli, ali da se pri tome ne miješaju slojevi jer to utječe na plodnost tla. Miješanje slojeva obično je posljedica dubokog štihanja tla, stoga ono nije preporučljivo na kultiviranim tlima odnosno onima koja se redovito obrađuju. Naime, mikroorganizmi koji žive na površini tla i pridonose stvaranju humusa štihanjem dopiru u zonu korijena pa se njihov rad narušava. Također, mikroorganizmi iz zone korijena dopiru na površinu gdje ne mogu dati optimalne rezultate. U tu svrhu na kultiviranim područjima tlo je bolje prozračivati dubokim vilama nego ga štihati.
Univerzalno držalo
Preporučuje se korištenje alata koji će što manje štetiti živim organizmima u tlu, pogotovo kišnim glistama. Pri nasađivanju alata na drške vodite računa da budu dovoljno dugačke kako biste mogli raditi uspravnih leđa, što je ergonomski bolji položaj. Danas se u prodaji mogu naći alati koji imaju univerzalno držalo na kojem se mijenjaju priključci. Na taj način štedimo novac, ali i prostor u skladištu alata.
Ako volite sami sijati biljčice za prijesad, svakako se potrudite pronaći ručnu sijaćicu. Namještanjem otvora možete regulirati gustoću sjetve od najsitnijeg do najkrupnijeg sjemena, čime ćete izbjeći naknadno prorjeđivanje pregusto niknulih biljčica. Motikom strugalicom lako ćemo ukloniti korov s površine tla ili sa staza u vrtu, dok ćemo klasičnu motiku sačuvati za okopavanje bilja i uklanjanje pokorice.
Klin nam je potreban za presađivanje tek niknulih biljčica na stalno mjesto kao i za sadnju raznovrsnih lukovica. Kada se sve posadi i posije, potrebno je stalno i kvalitetno zalijevanje. Najbolji efekt će se postići zalijevanjem kanticom s ružom. Motorne škare za orezivanje živice imperativ su u vrtu s nekoliko desetaka metara žive ograde, a one manje dužine uspješno će biti orezane i s pomoću ručnih škara za živicu. Ako visina premašuje visinu prosječnog čovjeka, ugodnije i sigurnije će biti raditi teleskopskim šišačem živice nego se penjati po ljestvama.
Deblje grane stabala uklonit ćete motornom pilom, a grane voćaka kvalitetnije ćete orezati voćarskim škarama ili ručnom pilom. Sve radove u vrtu lakše ćete obaviti uz pomoć kolica koja će vam omogućiti prevoženje veće količine zemlje, gnojiva ili sadnica na veće udaljenosti.
Jasminka Knežević
Ne zaboravite kosilicu
Ne zaboravite kosilicu. Neka noževi budu naoštreni za svaku košnju. Da biste lakše i kvalitetnije orezali rubove uz ivičnjake i oko biljaka, pogotovo ako je riječ o vrtu većih dimenzija, investirajte u električni ili motorni trimer-leđnu kosilicu. Sve radove u vrtu koji zahtijevaju rad na visini ili uz uporabu motornih ili električnih uređaja obavljajte za suhog vremena. Radovi na i u zemlji za vlažnog vremena, pa čak i obično hodanje između gredica, mogu ozbiljno narušiti strukturu tla i prouzročiti dugoročnu štetu.
Kad ste se opremili alatom, jer bez alata nema zanata, možete prionuti planiranju novih površina u vrtu. Ako ste raspoloženi samo za manje zahvate, onda u postojeće stanje neće biti veći problem inkorporirati nove detalje. Međutim, ako planirate veći zahvat, važno je dobro osmisliti sve detalje - gdje i na koji način postaviti cvjetnu gredicu, gdje trajnice ili pokoji cvatući grm. Odredite unaprijed mjesto za sjedenje, izgled i veličinu staze kao i namjenu pojedinih dijelova vrta.
Ako ste pristaša ekološkog vrtlarenja i pobornik povrća iz svoga vrta, planirajte izgled povrtnjaka posebno pomno. Biljke koje imaju dužu vegetaciju sadimo kao glavne kulture, dok one s kraćom sadimo međuredno. Od biljaka s dužom vegetacijom spomenimo tikvice, krumpir, krastavac, blitvu, ciklu i celer, papriku i lubenicu. Kratka vegetacija obilježje je svih salata, mladog luka, radiča, špinata…
Živica štiti vrt
Živica može poboljšati mikroklimu vašeg prostora, štititi vas od vjetra, dima i prašine i od ispušnih plinova automobila ako je vaša okućnica pored ceste.
Ima mnogo biljaka pogodnih za oblikovanje živice. Neke su od njih listopadne, a neke zimzelene. Ako želite visoku zimzelenu živicu i izaberete čemprese koji se sade s korjenovom balom odnosno s korijenom obloženim grumenom zemlje koju prigodom sadnje ne smijete otresti s korijena - tada možete živicu i saditi kada to želite uz uvjet da ste za nju iskopali jarak i dobro pripremili zemljište. Ako sadite živicu na sunčanom dijelu okućnice, tada možete posaditi i ruže, japansku dunju ili neke druge biljke koje podnose dosta sunca, a ako će vašu živu ogradu zasjenjivati drveće ili kuća tada možete posaditi loniceru ili, kako je još zovu orlove nokte, jer ona dobro raste i lijepo cvate i u sjeni. Neke biljke, kao što je npr. šimšir ili kalina nisu jako osjetljive na hladnoće dok je druge kao pitosporum moguće saditi samo na području nešto toplije klime.