Europska komisija objavila je u utorak "Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2018.", dokument u kojem se analiziraju i uspoređuju najvažniji izazovi pred obrazovnim sustavima. U izvješću je naglašeno kako su u Hrvatskoj pokrenute "ambiciozne reforme nakon dugogodišnjih odugovlačenja prouzročenih političkim prijeporima", pohvalilo se Ministarstvo obrazovanja u priopćenju. Ministrica Blaženka Divjak zadovoljna je izvješćem, koje je puno pozitivnije od svih prethodnih.

- Posebno mi je drago vidjeti da je Komisija pohvalila korištenje EU fondova u reformskim procesima. Važno je jednakim tempom nastaviti uvođenje potrebnih promjena u hrvatskom obrazovanju - izjavila je Divjak te istaknula da će se zajedno sa svojim timom i dalje truditi da konačno u školama i fakultetima zaživi obrazovanje koje će mladima osigurati prilike za ostvarivanje ambicija i snova u Hrvatskoj.
Uz kurikularnu reformu, koja je konačno zaživjela u učionicama 74 škole u eksperimentalnoj fazi i uvođenje informatike kao obveznog predmeta u 5. i 6. razredima osnovnih škola, Europska komisija istaknula je važnost zakonskih izmjena u strukovnom obrazovanju koje su otvorile mogućnost reformi strukovnog obrazovanja, "koje je niz godina u Hrvatskoj suočeno s problemima kvalitete i povezanosti s tržištem rada". U sklopu reforme strukovnog obrazovanja iz Bruxellesa ističu kako je uvođenje dualnog obrazovanja u pilot-projektu te uspostava 25 Regionalnih centara kompetentnosti, vrijednih milijardu kuna, dobar reformski smjer", stoji u priopćenju Ministarstva. Ističu kako je u izvješću apostrofiran "znatan napredak" u ostvarivanju jednakih prilika u vezi s dostupnosti visokog obrazovanja za studente slabijeg socioekonomskog statusa zbog dvostruko većeg broja stipendija. Pohvaljeno je, kažu, i Vladino donošenje odluke o programskom financiranju visokih učilišta, kojom će se financijski stimulirati sveučilišta koja otvaraju deficitarne studijske programe te ostvaruju kvalitetne i mjerive rezultate.
Europska komisija u izvješću je uputila kritike vezano uz sustav prijma u visoko obrazovanje, koji nije usklađen s potrebama tržišta rada. Problematičnim ističu to što su u Hrvatskoj sveučilišta autonomna pri određivanju upisnih kvota i studijskih programa, a s državne se razine određuju samo pravila o subvencijama školarina. Takav princip, kažu, smanje relevantnost podataka tržišta rada i u područjima od strateške važnosti. "Primjerice, da bi se zadovoljile postojeće potrebe tržišta rada za učiteljima iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Hrvatska bi trebala udvostručiti upisne kvote na te studijske programe", ističu. Dodaju da su vidljive tek neznatne promjene kada je riječ o smanjenju upisnih kvota na studijskim programima koje HZZ definira slabije zapošljivima. Zaključak je EK da Hrvatska treba razmotriti aktualnu politiku prijma studenata na visoka učilišta, inače će napredak u području visokog obrazovanja ostati ograničen.