Svaki deveti stanovnik Zemlje gladuje, a istovremeno se jedna trećina proizvedene hrane baca. Da takvo neodrživo i nehumano stanje hitno treba mijenjati, istaknula je u svojim izlaganjima većina predavača i uvodničara na stručnom skupu pod nazivom Sustav doniranja u Hrvatskoj: trenutačno stanje, izazovi i perspektiva, održanom jučer na Građevinskom fakultetu u Osijeku.Riječ je o već tradicionalnom nacionalnom obilježavanju Svjetskog dana hrane 16. listopada, koji je i ove godine u Osijeku organizirala Hrvatska agencija za hranu (HAH), uz potporu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva RH.
- Kako se ove godine Svjetski dan hrane obilježava pod geslom: "Naša djelovanja su naša budućnost", kao ovogodišnju temu izabrali smo doniranje hrane, koju prepoznajemo kao jedno od iznimno važnih pitanja u našoj zemlji. Stoga se ovaj skup održava pod geslom: "Spasimo hranu!". Govorimo o doniranju hrane, jer time spašavamo ljude u potrebi, ali istovremeno to je globalni problem. Stoga je veoma važno djelovanje od polja do stola, osjetljivost političkih struktura, ali i osvještavanje građana o tome kako pravilno čuvati hranu, što činiti s ostacima hrane i slično - rekla je Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.
Skup je okupio velik broj zainteresiranih, od predstavnika nadležnih tijela i javnih ustanova, industrije, organizacija potrošača do znanstvene zajednice te svih dionika u sustavu doniranja hrane iz Hrvatske, ali i regije.
A da je interes za ovaj skup bilo golem, potvrđuje i činjenica da nije bilo dovoljno mjesta za registraciju svih zainteresiranih. "Okupili smo više od 200 sudionika iz 96 institucija. To je dokaz da je tema hrane i donacije hrane iznimno aktualna", istaknula je Sokolić.
Myriam Annette, predstavnica FAO Regionalnog ureda za Europu i Središnju Aziju, rekla je kako je cilj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda svijet bez gladi, odnosno da ni jedan čovjek na Zemlji ne bude gladan. "Za sada ima dovoljno hrane za sve, ali ima i mnogo gladnih. No, uskoro, s obzirom na porast svjetske poulacije na Zemlji, hrane neće biti dovoljno. Zato je nužno zajedničko djelovanje svih dionika u lancu i podizanje svijesti cjelokupne svjetske javnosti".
Da ni u Hrvatskoj situacija nije bolja istaknuli su osječki gradonačelnik Ivan Vrkić i osječko-baranjski župan Ivan Anušić. "Tisuću tona hrane dnevno bacamo, a 20 posto ljudi živi u siromaštvu", rekao je Vrkić, a Anušić dodao: "Prvi korak je ne bacati hranu i dati je onima kojima je potrebna. Uz to, moramo odgovoriti i na pitanje kako proizvoditi optimalnu količinu kvalitetne hrane, a to znači okrenuti se ekološkoj proizvodnji".
Vesna Latinović