Dok država stalno diže kvotu stranih radnika pa je ona za 2018. čak njih 35.500, mnoštvo umirovljenika u dobroj radnoj, fizičkoj i mentalnoj snazi i nakon umirovljenja želi raditi, a godine i odrađeni staž jamac su njihova velikog znanja i iskustva.

Međutim, nakon umirovljenja u Hrvatskoj prijavljeno radi samo njih približno 10 tisuća, dok je onih "u ilegali", koji se plaše da će prijavom na rad izgubiti mirovinu, sve više.
Brojka od 10 tisuća uredno zaposlenih starijih od 65 godina u Hrvatskoj čini samo tri posto, dok je ona u EU-u veća od osam posto, pa umirovljenički sindikati i udruge u okviru mirovinske reforme žele riješiti i taj problem, odnosno legalizirati taj dio crnog tržišta rada. Kao jedno od rješenja ističe se osnivanje senior-servisa, odnosno senior-centara, koji bi bili posredničko mjesto pri zapošljavanju starijih od 65, po uzoru na već uhodane student-servise, uz, ističe predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović, razne fleksibilne oblike rada, u ovom slučaju samo za starije.
- Zagovaramo sve suprotno od prekarnog rada za mlade. Bitno bi se stabilizirala radna scena - kaže Jasna A. Petrović. Ističe kako se u aktualnim prijedlozima zakona vezanima za proširenje korisnika prava na rad među umirovljenicima stvaraju razlike među povlaštenima i nepovlaštenima, smišljaju nove varijante po posebnim propisima.
- Ponovno smo tražili unificirano rješenja da svatko u toj populaciji može raditi do pola radnog vremena s punom penzijom, a do punog radnog vremena s pola penzije, odnosno proporcionalnim dijelom - kaže Petrović. Dodaje da u drugim zemljama tržište prihvaća starije osobe, naročito ako su napunile 65 godina, a da se kod nas upravo najmlađi umirovljenici, poput vojnih i policijskih djelatnika, stavljaju u povlašten položaj u odnosu prema drugima. Druge zemlje praksu posredničkih mjesta kao što su senior-servisi, poput Njemačke, imaju otprije, a kod nas bi to bila potpuna novost.
- Jedna je to od ideja koja kod nas još nije zaživjela, nismo imali još dovoljno kontakata sa stručnjacima i drugima da to raspravimo, da se vidi kakav bi bio odaziv tim senior-servisima. Kako god ih nazvali, to bi zasigurno bila potpora umirovljenicima koji žele opet ući u svijet rada tako da imamo bazu podataka onih koji su spremni za rad i nakon 65., s podatcima o spremi i kvalifikaciji i drugom, da pratimo potrebe gospodarstva i tržišta rada, zajedno s HZZ-om - kaže predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna.
- Među umirovljeničkom populacijom masovno se radi na crno, i to poslovi u kućanstvu, čišćenje, kuhanje, čuvanje djece i starijih te socijalne usluge, pa bi u tom smjeru poslova bili okrenuti i senior-servisi - dodaje Petrović. Drugim riječima, u ponudi bi imali poslove koji ne zanimaju mlade. Uz već spomenute programe, SUH umirovljenike koji žele raditi vidi i u kvalitetnim palijativnim programima za stare, pomoćnim poslovima za industriju, lakšim stručnim poslovima.
- Ideja nije loša, no strah među umirovljenicima da bi prijavljenim radom mogli ostati bez mirovine je velik - iskren je umirovljenik Bartol Bačić iz Đakova.
- Mi time ne bismo bili nikakva prijetnja HZZ-u. Kao nevladin sektor bili bismo potpora umirovljenicima, to može biti i (samo) razgovor ako je umirovljenik u dvojbi kročiti li opet u svijet rada ili ne. Na taj način pratili bismo sve natječaje, sve što je vezano uz umirovljenike. Na žalost, puno je ljudi otišlo iz Hrvatske, nedostaje nam radnika, a naši su umirovljenici vrlo aktivni, mogu pridonijeti svojim znanjem i iskustvom u svijetu rada gdje, uvjerena sam, oni ne bi nigdje zaostajali - navodi Fortuna.
- Velika je potražnja u turizmu i ugostiteljstvu gdje nema radnika, a ova populacija mogla bi raditi pomoćne poslove i zato im treba puno radno vrijeme da bi bili konkurentni. U sadašnjim uvjetima, u radu na crno, to nije biznis, to je preživljavanje, i to u stalnom strahu zbog rada "u ilegali" - kaže Petrović. Ocjenjuje da niski postotak uredno zaposlenih starijih od 65 u Hrvatskoj govori da država zapravo nema interes iskoristiti taj vrijedan potencijal i legalizirati taj dio tržišta rada.
- Govorim o umirovljenicima koji žele raditi ne zato što su nekakvi "šminkeri s fakulteta", nego o ljudima koji bi time i dalje bili radno aktivni, ali i socijalno uključeni - ocjenjuje Petrović i poručuje: "Treba ubiti strah da ćeš izgubiti penziju ako te uhvate da radiš."