Objavljeno 16. listopada, 2018.
U Europskoj uniji u kolovozu je zabilježen oporavak industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, kao i u Hrvatskoj, no u EU-u je na godišnjoj razini proizvodnja porasla, a u Hrvatskoj pala, pokazalo je izvješće europskog ureda za statistiku.
Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u kolovozu za 0,8 % u odnosu prema prethodnom mjesecu, kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala za 0,6 %. Pritom je najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,2 %, a najmanji je rast, za 0,3 %, zabilježila industrija intermedijarnih dobara. Rast industrijske proizvodnje zabilježen je u kolovozu i u eurozoni, za 1 % u odnosu prema prethodnom mjesecu, kada je prema revidiranim podacima Eurostata smanjena za 0,7 %. Među zemljama članicama, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u kolovozu na Malti, za 9,9 %, potom u Irskoj, za 8 %, te u Mađarskoj, za 3,8 %. Hrvatska je, prema Eurostatovim podacima, u kolovozu zabilježila rast industrijske proizvodnje u usporedbi s prethodnim mjesecom za 0,3 %, nakon što je u srpnju potonula za 3,7 %. Samo je Danska među zemljama EU-a u kolovozu zabilježila pad proizvodnje na mjesečnoj razini, i to za 4,5 %. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja na razini EU-a porasla je u kolovozu prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata za 1,2 %, nakon revidiranog 1-postotnog rasta u srpnju. Najviše je povećana proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 %, a smanjena je samo proizvodnja energije, za 0,7 %. U eurozoni je industrijska proizvodnja u usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom zabilježila rast za 0,9 %. Među članicama EU-a najviše je porasla proizvodnja u Irskoj, za 15,1 %, slijedi Slovenija sa 7 % te Latvija sa 6,4 %. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja, prema Eurostatovim podacima, u kolovozu na godišnjoj razini ponovo pala, i to za 1,1 %, nakon srpanjskog pada za 0,8 %. Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je u Danskoj, za 3,9 %, potom u Portugalu, za 3,3 %, te u Luxembourgu, za 2,6 %. H
Najveći pad proizvodnje zabilježen je u Danskoj za 3,9 %, Portugalu za 3,3 %, te Luxembourgu za 2,6 %