Slovensko kulturno Društvo "Stanko Vraz" i ove godine za svoje članove, pripadnike slovenske manjine u Osijeku, ali i ostale zainteresirane organizira tečaj slovenskog jezika, koji se održava u sjedištu Društva u Stepinčevoj 29.

Tečaj je besplatan i uključuje 120 sati nastave. Predavanja su svakog četvrtka u 17.30 sati. Vodi ga izvorna govornica Sabina Koželj Horvat, rođena Ljubljančanka s osječkom adresom, književnica i prevoditeljica koja se nalazi na čelu SKD-a "Stanko Vraz". Pokrovitelj ovog tečaja je Ministarstvo za izobraževanje, znanost in šport Republike Slovenije. U deset godina koliko traje ova škola slovenskog jezika kroz nju je prošlo otprilike 200 učenika. Ove godine slovenski je počelo učiti 15-ak polaznika. Oni koji polože ispit dobivaju potvrdu slovenskog ministarstva, što poslije može biti korisno pri dobivanju državljanstva, a vjerojatno i kod zapošljavanja u Sloveniji.
- Ono što je teže u slovenskom to je gramatička dvojina. U slovenskom jeziku mogu se naći riječi koje se pišu isto kao u hrvatskome, ali mogu imati sasvim drugo značenje. Primjerice, zabunu bi mogao izazvati pojam ‘joga na zahodu‘ što na slovenskome znači joga na zapadu. Slično je i sa slovenskim izrazom ‘imam mačka‘ koji Hrvatima također može biti smiješan u značenju ‘ja sam mamuran‘ - kaže uz osmijeh Sabina.
Zanimljiva je i slovenska psovka "Naj te osa piči" (Neka te ubode osa) kao i izrazi "sirov burek" (burek sa sirom) "surovo meso" (prijesno meso) i "rumen v obrazu" (žut u licu).
Slovenskim jezikom sporazumijeva se 2.221.060 govornika (Ethnologue). To je i jedan od 24 radna jezika EU-a. U pisanoj komunikaciji Slovenci se služe gajicom, inačicom latiničnog pisma koju je načinio hrvatski jezikoslovac Ljudevit Gaj. Prva knjiga tiskana na gajici bile su "Narodne pesmi ilirske, koje se pevaju po Štajerskoj, Kranjskoj, Koruškoj i zapadnoj strani Ugarske" slovenskog i hrvatskog književnika Stanka Vraza iz 1839. Slovenska abeceda ima 25 slova kojima se zapisuje 29 glasova. Razlog ovoj "štedljivosti" sa slovima jest činjenica da ne postoje slova ć, dž, đ, lj i nj. Ona dva "lj" u riječi Ljubljana Slovenci izgovaraju razdvojeno kao "l" i "j". Također u slovenskom jeziku nema vokativa. Ilirac Vraz pisao je i na hrvatskome, a ljubljanski gradonačelnik Ivan Tavčar je 1895. u Zagrebu rekao: "Uostalom, mi Slovenci smo ionako alpski Hrvati", želeći naglasiti veliku bliskost dvaju naroda. Posljednjih godina zapaženo je čišćenje slovenskog od jezičnih posuđenica iz hrvatskog (doprinos je postao "prispevek", a dobrodošli se kaže "dobroprišli") i bošnjačkog ("džezva" je sada "kavnik"), a ventilator je po novome "vrtiljator". D. Celing