Novosti
NEVJEROJATNE PRIČE O POTRAZI ZA RADNICIMA

Kvalitetni električari danas se transferiraju poput dobrih nogometaša
Objavljeno 15. listopada, 2018.
Električari su traženi i događaju se transferi iz jedne u drugu tvrtku, ovisno o tome tko nudi veću plaću

Prije nekoliko dana u Glasu Slavonije čitatelji su mogli vidjeti priču iz Donjeg Miholjca u kojemu gospodarstvo počiva na zdravom razvoju industrijske proizvodnje. Nažalost, najveća je kočnica nastavku tog razvoja nedostatak radnika. Velik je to problem za veliku većinu poduzetnika praktično u cijeloj zemlji.


Kako izgleda "borba" za radnike čuli smo od vodećih ljudi u nekoliko naših poduzeća. A događa se samo nekoliko godina nakon što je situacija bila obrnuta. Nezaposlenih je bilo mnogo i u tvrtkama su doista mogli birati.

Sami educiraju radnike

Danas je recimo izuzetno teško dobiti u trenutku kada poželite uslugu građevinaca, krovopokrivača ili keramičara, vodoinstalatera ili instalatera centralnog grijanja... U metaloprerađivačkim obrtima i poduzećima licencirane varioce "traže povećalom", bravare i tokare također. Građevinci kukaju za zidarima, tesarima, armiračima...
U jednoj domaćoj prerađivačkoj industriji direktor proizvodnje, koji je želio ostati anoniman, za naš je list ispričao kako izgleda njihova potraga za radnicima. On pojašnjava da radnike za proizvodnju u pravilu zapošljavaju nekoliko puta godišnje. Proteklih godina velika je fluktuacija kadra, jer mnogo njih napušta tvrtku, odlazi u inozemstvo, a na njihovo mjesto dolaze drugi. Nove su radnike uglavnom pozivali na osnovi zamolbi za zaposlenje koje su kontinuirano pristizale u kadrovski odjel. Ove godine bili su prisiljeni prvi put objaviti javni poziv za zapošljavanje.
- Iz prakse znamo da je iluzorno očekivati da će nam se javljati osobe koje su koliko-toliko stručne za poslove u našoj prehrambenoj proizvodnji. Naime, kod nas na proizvodnim linijama rade ljudi različitih struka - frizeri, ekonomisti, ljudi koji su završili gimnaziju i nisu uspjeli upisati ili završiti fakultet... Sve smo njih morali educirati. Na poziv koji smo objavili, kojim smo tražili određeni broj ljudi, javilo se njih čak i nešto više. Vrlo malo ih je bilo nezaposlenih. Dakle, kako nam stručnost ne može biti najvažniji kriterij, u 15-minutnom razgovoru s kandidatima nastojimo saznati je li čovjek razuman, socijaliziran... Nakon razgovora odabrali smo one koje smo željeli primiti. Na naš poziv da dođu raditi, odmah se šestero zahvalilo na pozivu. I u novom krugu uspjeli smo pronaći pet osoba. Dakle, nismo uspjeli zaposliti planirani broj osoba - ispričao nam je ovaj direktor.
Zanimljiva je i priča kakvi se sve ljudi javljaju na pozive za zapošljavanje. Direktor nam je ispričao da je među njima bilo takvih koji nemaju ni elementarnog odgoja ili poštovanja. "Kako objasniti ponašanje osobe koja pred vama ispljune gumu za žvakanje. Ili osobe koja bi navodno jako željela dobiti posao, a ne zna uopće čime se bavi naša tvrtka i što proizvodi, premda je za te informacije bilo dostatno tri minute pogledati internetsku stranicu tvrtke", kaže ovaj direktor. Na pitanje o suradnji sa strukovnim školama koje školuju učenike za zanimanja koje trebaju u ovoj prehrambenoj industirji direktor kaže kako ta suradnja uopće ne postoji i da u tvrtki ozbiljno razmišljaju o stipendiranju učenika.
- Svakako bismo željeli biti povezani sa srednjim strukovnim školama. Zapravo ne znamo gdje nestaju ti učenici nakon završetka škole koje mi trebamo. Nade polažemo da će se mnogo toga promijeniti uvođenjem sustava dualnog obrazovanja - ističe on. Veliki su problemi s nedostatkom ljudi tehničkih struka - električara, strojaraca, bravara... nužnih za normalno odvijanje tijeka proizvodnje. Kako bi ih zadržali, njima se posebno odobravaju veće plaće, jer će inače otići.
- Primjerice kvalitetni, iskusni električari danas su poput dobrih nogometaša. Traženi su i doista se događaju transferi iz jedne u drugu, treću tvrtku, idu tamo gdje će im ponuditi veću plaću. Tako da se nama događaju poremećaji jer se plaće ljudi u tehničkoj službi približavaju plaćama visokoobrazovanih, koji su zapravo oslonci na kojima počiva proces naše proizvodnje - priča ovaj direktor. Takvi transferi iz jedne u drugu tvrtku, kako se može čuti u razgovorima s gospodarstvenicima u Osijeku, nisu rijetkost i među inženjerima strojarstva.
Stalni natječaj

Građevinski sektor također muči nedostatak stručnog kadra. Predsjednik uprave Osijek-Koteksa Zoran Škorić iznio je iskustva u osiguravanju potrebnog kadra u toj, jednoj od najvećih domaćih građevinskih tvrtki. Osijek-Koteks je u predstečajnoj nagodbi i sada dobro posluje. U protekle četiri godine plaća je uvijek isplaćivana do 15. u mjesecu. Sada je u četiri tvrtke zaposleno oko 530 osoba.

- Imamo stalno otvoren natječaj za prijam strojara i vozača jer imamo više voznih jedinica nego strojara i vozača. Trebalo bi biti obrnuto. Nedostaje nam i stručne radne snage. Za obavljanje poslova na kojima smo danas angažirani imamo zadovoljavajući broj ljudi, međutim za preuzimanje novih poslova nedostaje nam kadar i zbog toga ne možemo širiti posao. Zapošljavamo ljude različitih struka, pa i nekvalificirane, kako bismo ih sami obučili da postanu recimo asfalteri, betonirci, armirači. Međutim sada se pojavljuje problem da na tržištu nema ni nekvalificiranih radnika - kaže Škorić.
Igor Mikulić
bitka
TVRTKE ČESTO SAME EDUCIRAJU NOVE RADNIKE
NA NATJEČAJE SE NE JAVLJAJU NEZAPOSLENI, NEGO ONI KOJI IMAJU POSAO
Zoran Škorić ističe zanimljivost da se na poziv za zapošljavanje ne javljaju nezaposlene osobe, nego uglavnom one koje već imaju posao. Uvjeren je da se na Zavodu za zapošljavanje nalazi mali broj stvarno nezaposlenih osoba, a većinu čine osobe koje ne žele ili ne mogu raditi. Naglašava da je siguran kako danas tko god želi raditi u Hrvatskoj može naći posao. "Osjetimo da je građevina krenula u pravom smjeru. Ima investicija, projekata i naravno posla. Na pojedine natječaje čak se javlja vrlo malo građevinskih tvrtki. Imamo slučajeva da se na natječaj za odabir izvoditelja radova javi samo jedna tvrtka. Najčešći je razlog upravo nedostatak kadra u građevinskim poduzećima. Pogledajte slučaj Vijadukta. Nestala je tvrtka koja je zapošljavala 1700 ljudi. U drugim situacijama ti bi radnici možda prosvjedovali na Markovu trgu. Međutim o njima se ništa ne govori jer su odmah pronašli drugi posao. Usudim se reći kako za građevince nikad nije bilo ‘bolje‘ propasti. Ako propadne tvrtka, neće propasti njezini radnici", napola u šali kaže Škorić.
Zoran Škorić

predsjednik uprave Osijek-Koteksa

SAMO PODIZANJEM PLAĆA MOŽEMO ZADRŽATI RADNIKE I ZAPOSLITI NOVE

Cijene izvođenja građevinskih radova su porasle, tako da je porasla stabilnost naše tvrtke, a istovremeno su porasle i plaće naših zaposlenika. Zapošljavamo isključivo domaće radnike, iz Slavonije i podizali smo im plaće prošle godine, a planiramo to učiniti i do kraja ove godine. Jedino na taj način, kao i uz činjenicu da rade u stabilnoj tvrtki možemo zadržati radnike i zaposliti nove, kaže Škorić. Prema njegovim riječima danas radnici te tvrtke prema kolektivnom ugovoru imaju zajamčenu najnižu plaću od 3750 kuna. Ovisno o stručnoj osposobljenosti i koeficijentu koji imaju, eventualnom radu na terenu ili ovisno o prekovremenom radu radnici mjesečno zarađuju od četiri pa i do sedam tisuća kuna. - Rijetki su oni koji dobiju plaću nižu od pet tisuća kuna. Imamo primjer radnika koji su angažirani na gradilištu u Cavtatu, koji mjesečno zarade i do deset tisuća kuna. Inženjeri imaju fiksne plaće, od tisuću do dvije tisuće eura - naglašava Škorić osnovne razloge zašto u Osijek-Koteksu uspijevaju zadržati kadar.
VELIKA BITKA S KONKURENCIJOM
Na pitanje zašto je toliki problem pronaći dobre radnike, direktor jedne velike osječke tvrtke kaže kako je danas najvažniji razlog - plaća, čega su svjesni u tvrtki. Za rad u tri smjene početna je plaća niža od 3500 kuna, što je za mnoge neprivlačan iznos, kaže on. "Plaće su sigurno niske. Za čovjeka koji zarađuje mjesečno tri ili četiri tisuće kuna i nekoliko stotina kuna je bitan iznos. Mnogo važniji za odabir posla od nekoga tko mjesečno zarađuje osam ili devet tisuća kuna i kojemu je možda od samog netoiznosa plaće važnije da radi u stabilnoj tvrtki i da ima neke druge beneficije, možda dobru zaštitu zbog kolektivnog ugovora, redovite božićnice, regres ili dar za Uskrs i slično. Mi smo velika tvrtka i da povećamo iznose plaća za samo deset posto, za radnike bi bilo gotovo simbolično, u prosjeku recimo za 300 kuna, ali bi za poslovanje tvrtke to bilo veliko povećanje troškova koji si teško možemo priuštiti. Naši proizvodi na tržištima se bore s izuzetno snažnom inozemnom konkurencijom i ne možemo si dopustiti povećanje cijene proizvoda kako bismo pokrili povećanje troškova rada", jasan je ovaj direktor.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DOLAZI AUSTRIJSKI IMMOFINANZ

STC Osijek i STC Valpovo dobili novog vlasnika

2

NOVE OPTUŽNICE I IZVJEŠĆE O POSTUPCIMA ZA RATNE ZLOČINE

Zlostavljali i ubili 99 civila i hrvatskih branitelja, sada žive u Novom Sadu

3

PROIZVOĐAČI O PESTICIDIMA U VOĆU I POVRĆU

Izbjegavajte hranu savršena izgleda, to je "čista kemija"