Dok je na moru cijena meda 60 kuna za kilogram, u Slavoniji se prodaje po 35 kuna
Objavljeno 13. listopada, 2018.
U tri pčelinjaka ima dvjesto košnica u brdskom kraju koji daje posebnost medu
MARKOVAC NAŠIČKI - Iako ima braniteljsku mirovinu, Markovčanin Mile Ćupurdija prije 12 godina pomislio je kako ne bi bilo loše dodatnom zaradom popuniti kućni budžet.
U mirovinu je otišao jer je obolio od PTSP-a te se odlučio za radnu terapiju. Nakon kraćeg razmišljanja izbor je pao na med te je Mile završio pčelarsku školu i nabavio prvih šest košnica, a tijekom četiri godine došao je do 200 košnica. Tim brojem i danas raspolaže.
- Počeo sam iz hobija jer sam otišao u mirovinu zbog PTSP-a, a u pčelarstvu sam pronašao mir i opuštanje. Hobi se pretvorio u ozbiljan posao. Do danas nije bilo gubitaka, jer sam se posvetio tom poslu. Nisam nasumce krenuo, već sam išao po redu – kaže 52-godišnji Mile Ćupurdija. Dodaje da se o pčelama treba skrbiti i znati da su one glavne u proizvodnji.
- Presudno je raditi marljivo, pedantno i pravodobno. Ništa ne propuštati, pratiti i uočavati promjene te se prilagođavati - objašnjava. – No posljednjih pet godina događaju se klimatske promjene, što utječe i na rad s pčelama. Zbog naglih promjena temperature događa se da se skraćuju nektarne i peludne paše - kaže.
Ćupurdija ima tri stacionirana pčelinjaka u brdskom području Našica, u blizini naselja Ceremošnjak i Granice, a on i njegove pčele zajedno proizvode uglavnom bagremov i cvjetni med. Posebnost njegova meda, kaže, u kraju je iz kojega potječe. Prevladava šuma i nema industrije. Ponekad proizvodi i medljikovac.
Kvaliteta meda osigurava i plasman. Ćupurdija kaže da nema problema s prodajom ni naplatom.
- Uspijevam prodati i naplatiti, ali ne po cijeni koju bi med trebao imati. Dok je na moru prosječna cijena 60 kuna za kilogram, u Slavoniji se med prodaje po 35 kuna. Trebala bi biti minimalno 40-50 kuna, ovisno o vrsti meda. A aromatičniji medovi na Jadranu dostižu cijenu i do 100 kuna – kaže Ćupurdija.
U budućnosti planira povećati proizvodnju propolisa i matične mliječi, a možda i pčelinjeg otrova. - Povećat ćemo - kaže pčelar Ćupurdija - lepezu proizvoda, a broj košnica možda i smanjiti.
Snježana Fridl
Državno zlato za bagremov, a srebro za cvjetni med
Ova se godina pokazala dobrom za kvalitetu Ćupurdijinih mednih proizvoda. O koliko se dobroj kvaliteti radi dokaz su i visoke ocjene na ocjenjivanju kvalitetnih sortnih vrsta meda iz cijele Hrvatske. Na državnom ocjenjivanju osvojio je zlatnu medalju za svoj bagremov med, a za cvjetni med srebro. "Idem vidjeti gdje je moj med po kvaliteti, ali i zato što dobijete certifikat koji vam dobro dođe. Naime, razne inspekcije mogu ga tražiti jer med prodajem na kućnom pragu. Ovo je još jedan dokaz da ljudi koji kupuju med mogu računati na kvalitetu. Svake godine šaljem dva uzorka, jedan bagremov i jedan cvjetni. Zlato i srebro su velika priznanja za mene, ali žao mi je što se više mojih kolega ne odlučuje svoje uzorke, siguran sam isto tako kvalitetnih medova, poslati na državnu ocjenu", komentira medar Ćupurdija (ne)natjecateljske navike kolega pčelara.