„Što je Bolonjski proces? Kako smo ga implementirali u hrvatsko obrazovanje? Na kojoj je razini kvaliteta visokoga obrazovanja?“ samo su neka od pitanja na koja su na Okruglom stolu o provedbi Bolonjskoga procesa, održanom 18. rujna 2018. u prostorima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, pokušali odgovoriti njegovi sudionici.

Na Okruglom su stolu panelisti bili: ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak, tadašnji predsjednik Rektorskoga zbora RH prof. dr. sc. Vlado Guberac, načelnica Sektora za razvoj visokoga obrazovanja mr. sc. Ana Tecilazić Goršić, tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, predsjednik Hrvatskoga studentskog zbora Stjepan Ćurčić te član Izvršnoga odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar. Povod organiziranju toga Okrugloga stola bila je Ministarska konferencija o Bolonjskom procesu održana u Parizu u svibnju ove godine gdje su panelisti s Okrugloga stola kao članovi izaslanstva predstavljali Hrvatsku. Uz paneliste na Okruglom stolu sudjelovali su i mnogi dionici sustava visokoga obrazovanja – dekani fakulteta i visokih učilišta, sveučilišni nastavnici te predstavnici medija.
„Od uvođenja Bolonje u Hrvatskoj zapravo smo imali mnogo procesa koji su nas udaljavali od samoga Bolonjskog procesa i to moramo priznati. U samoevaluaciji o Bolonjskom procesu u nekim smo se slučajevima precijenili. Nismo sustavno proveli ishode učenja i to vidimo temeljem vrjednovanja studenata“, rekla je ministrica i istaknula kako je prema Eurostudent istraživanju tek 51 % studenata u Hrvatskoj zadovoljno kvalitetom studija. „Pri tome je Hrvatska na posljednjem mjestu od 22 zemlje koje su sudjelovale u istraživanju“, napomenula je ministrica Divjak. Vilim Ribić naglasio je kako nema zapošljivosti, za što je odgovorna država jer nije uspjela stimulirati zapošljavanje prvostupnika. Dodao je kako nitko na to nije reagirao te kako ECTS bodovi uopće ne odgovaraju stvarnom stanju. „Studenti su više opterećeni nego što to ECTS bodovi predviđaju. Mi smo s Bolonjom obukli kaput prije nego što smo obukli košulju“, istaknuo je slikovito Ribić.
Stjepan Ćurčić i Aleksandar Šušnjar koncentrirali su se na ishode učenja propisane studijskim programom koji su najbitniji element visokoga obrazovanja, a često ostanu samo „mrtvo slovo na papiru“. Stoga se događaju situacije u kojima nastavnik predaje jedno, u studijskome programu piše drugo, a na ispitu ispituje nešto treće. Šušnjar je naveo i neke pozitivne primjere provedbe Bolonje iz zemalja Europske unije, međutim, istaknuo je i kako Hrvatska nije jedina koja ima probleme u provedbi. „Ključno da postoji kakva-takva evaluacija primjene Bolonjskog procesa“, ustvrdio je Šušnjar. Vlado Guberac na to je uzvratio kako smatra da ne trebamo EU da nam otkriva probleme Bolonjskoga procesa i kako mi sami vrlo dobro znamo koji su to problemi. „Neka visoka učilišta u tom su se procesu snašla dobro, neka navrat-nanos, ali Bolonja je odrađena“, rekao je prof. dr. sc. Vlado Guberac.
Ćurčić je istaknuo kako većina studenata položi kolegij, a da zapravo nije svladala ishode učenja i stekla potrebna znanja i vještine. ECTS su bodovi imaginarni što je pojasnio čestim isticanjem da je na nekom fakultetu teže studirati nego na drugom, a ako je ECTS opterećenje za sve preddiplomske studije jednako, to se ne bi smjelo događati. Naglasio je i da je Bolonja donijela neke pozitivne promjene poput uvođenja reda u sustav polaganja ispita koji se više ne mogu prenositi od prve do posljednje godine studija, zatim omogućavanja parcijalnoga polaganja kolegija te stimuliranja studenata na redovito učenje.