Učionica
U MINISTARSTVU ZNANOSTI I OBRAZOVANJA ODRŽAN OKRUGLI STOL O PROVEDBI BOLONJSKOGA PROCESA

Analizirali pozitivne i negativne rezultate uvođenja Bolonjskoga procesa u visoko obrazovanje RH
Objavljeno 12. listopada, 2018.

„Što je Bolonjski proces? Kako smo ga implementirali u hrvatsko obrazovanje? Na kojoj je razini kvaliteta visokoga obrazovanja?“ samo su neka od pitanja na koja su na Okruglom stolu o provedbi Bolonjskoga procesa, održanom 18. rujna 2018. u prostorima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, pokušali odgovoriti njegovi sudionici.


Na Okruglom su stolu panelisti bili: ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak, tadašnji predsjednik Rektorskoga zbora RH prof. dr. sc. Vlado Guberac, načelnica Sektora za razvoj visokoga obrazovanja mr. sc. Ana Tecilazić Goršić, tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, predsjednik Hrvatskoga studentskog zbora Stjepan Ćurčić te član Izvršnoga odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar. Povod organiziranju toga Okrugloga stola bila je Ministarska konferencija o Bolonjskom procesu održana u Parizu u svibnju ove godine gdje su panelisti s Okrugloga stola kao članovi izaslanstva predstavljali Hrvatsku. Uz paneliste na Okruglom stolu sudjelovali su i mnogi dionici sustava visokoga obrazovanja – dekani fakulteta i visokih učilišta, sveučilišni nastavnici te predstavnici medija.
„Od uvođenja Bolonje u Hrvatskoj zapravo smo imali mnogo procesa koji su nas udaljavali od samoga Bolonjskog procesa i to moramo priznati. U samoevaluaciji o Bolonjskom procesu u nekim smo se slučajevima precijenili. Nismo sustavno proveli ishode učenja i to vidimo temeljem vrjednovanja studenata“, rekla je ministrica i istaknula kako je prema Eurostudent istraživanju tek 51 % studenata u Hrvatskoj zadovoljno kvalitetom studija. „Pri tome je Hrvatska na posljednjem mjestu od 22 zemlje koje su sudjelovale u istraživanju“, napomenula je ministrica Divjak. Vilim Ribić naglasio je kako nema zapošljivosti, za što je odgovorna država jer nije uspjela stimulirati zapošljavanje prvostupnika. Dodao je kako nitko na to nije reagirao te kako ECTS bodovi uopće ne odgovaraju stvarnom stanju. „Studenti su više opterećeni nego što to ECTS bodovi predviđaju. Mi smo s Bolonjom obukli kaput prije nego što smo obukli košulju“, istaknuo je slikovito Ribić.
Stjepan Ćurčić i Aleksandar Šušnjar koncentrirali su se na ishode učenja propisane studijskim programom koji su najbitniji element visokoga obrazovanja, a često ostanu samo „mrtvo slovo na papiru“. Stoga se događaju situacije u kojima nastavnik predaje jedno, u studijskome programu piše drugo, a na ispitu ispituje nešto treće. Šušnjar je naveo i neke pozitivne primjere provedbe Bolonje iz zemalja Europske unije, međutim, istaknuo je i kako Hrvatska nije jedina koja ima probleme u provedbi. „Ključno da postoji kakva-takva evaluacija primjene Bolonjskog procesa“, ustvrdio je Šušnjar. Vlado Guberac na to je uzvratio kako smatra da ne trebamo EU da nam otkriva probleme Bolonjskoga procesa i kako mi sami vrlo dobro znamo koji su to problemi. „Neka visoka učilišta u tom su se procesu snašla dobro, neka navrat-nanos, ali Bolonja je odrađena“, rekao je prof. dr. sc. Vlado Guberac.
Ćurčić je istaknuo kako većina studenata položi kolegij, a da zapravo nije svladala ishode učenja i stekla potrebna znanja i vještine. ECTS su bodovi imaginarni što je pojasnio čestim isticanjem da je na nekom fakultetu teže studirati nego na drugom, a ako je ECTS opterećenje za sve preddiplomske studije jednako, to se ne bi smjelo događati. Naglasio je i da je Bolonja donijela neke pozitivne promjene poput uvođenja reda u sustav polaganja ispita koji se više ne mogu prenositi od prve do posljednje godine studija, zatim omogućavanja parcijalnoga polaganja kolegija te stimuliranja studenata na redovito učenje.
Stjepan ĆURČIĆ
Prof. dr. sc. Vlado Guberac: Tržište nije zainteresirano za prvostupnike
Predsjednik Rektorskoga zbora RH i rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac istaknuo je kako se već nakon pet godina od uvođenja Bolonje vidjelo da tržište rada nije zainteresirano za prvostupnike. Također, dodao je da se prvotni cilj – da se sustavom preddiplomskih studija skrati vrijeme studiranja s četiri na tri godine, nije ostvario jer se ono zapravo u praksi produljilo na pet godina.
Možda ste propustili...

DONESENA VAŽNA ODLUKA NA 7. SJEDNICI SENATA SVEUČILIŠTA U OSIJEKU

Utvrđen Pravilnik o cjeloživotnom učenju Sveučilišta u Osijeku

STUDENTI SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU PONOVNO REKORDNO USPJEŠNI U ZAVRŠNICAMA DRŽAVNIH ŠPORTSKIH NATJECANJA

Sveučilišna športska kolekcija bogatija za čak 13 novih odličja

REZULTATI NATJEČAJA STUDENTSKOGA ZBORA ZA FINANCIRANJE STUDENTSKIH PROJEKATA U 2019. GODINI

Raspodijeljeno ukupno 480 tisuća kuna za 91 odobren studentski projekt

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

LIDIJA BARIĆ DR. MED., DOBITNICA NAGRADE „ZA ŽENE U ZNANOSTI“ U 2018. GODINI

Nakon što doktoriram imam želju teme kojima se bavim u znanosti primijeniti u pedijatriji

2

SREDIŠNJA PROSLAVA DANA SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU I SVEČANA SJEDNICA SVEUČILIŠNOGA SENATA

Obilježena 44. akademska godina od osnutka Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

3

AKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU

Jedinstvena institucija koja podjednako razvija vrhunsko umjetničko stvaralaštvo i ozbiljan znanstveno-istraživački rad