Učionica
RAZGOVOR PROF. DR. SC. SREĆKO TOMAS

Ružičkini dani stalno okupljaju kvalitetne znanstvenike, inženjere, nobelovce i akademike iz Hrvatske i inozemstva
Objavljeno 12. listopada, 2018.
„Monografija \‘40 godina Ružičkinih dana. Vukovar 1978. – 2018.\‘ detaljno prikazuje Ružičkin život i djelo te obuhvaća svih do sada održanih 17 Ružičkinih dana“

Od 19. do 21. rujna 2018. godine u Vukovaru je održano 17. izdanje Ružičkinih dana kojim je obilježena 40. obljetnica toga uglednoga znanstveno-stručnoga skupa.


Tim povodom za Sveučilišni glasnik razgovarali smo s prof. dr. sc. Srećkom Tomasom, aktualnim predsjednikom Znanstveno-organizacijskoga odbora skupa i redovitim profesorom u trajnom zvanju Prehrambeno-tehnološkoga fakulteta Osijek koji je i suorganizator toga skupa.

Molim Vas, ukratko predstavite povijest Ružičkinih dana, odnosno kako su i zašto pokrenuti te kako su se razvijali do danas.
-Ideja o potrebi organiziranja Ružičkinih dana, kao znanstvene smotre Slavonije, Baranje i Srijema, nastala je 1977. godine. I. Ružičkini dani održani su 1978. u Vukovaru kao i sljedeći do V. Ružičkinih dana 1986. godine. Potom su VI. Ružičkini dani održani u Osijeku 1989. kada je Društvo kemičara i tehnologa (DKT) Osijek obilježavalo 25. obljetnicu svojega postojanja. Nakon toga VII. Ružičkini dani trebali su se 1991. opet održati u Vukovaru, ali zbog ratne agresije na Hrvatsku to nije bilo moguće pa su održani tek 1993. u Bizovačkim toplicama gdje su organizirani i VIII. Ružičkini dani 1996. S mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. i Ružičkini su se dani vratili u Vukovar gdje su se održali svi idući skupovi do ovogodišnjih XVII. Ružičkinih dana. Od 2008. u okviru Ružičkinih dana održava se i Susret mladih kemičara. Treba istaknuti da je od XIII. Ružičkinih dana 2010. skup dobio status međunarodnoga kongresa.

Kolika je važnost Ružičkinih dana za znanstvenu, akademsku i širu zajednicu, s osobitim osvrtom na njihovo znanstveno područje, u istočnoj, ali i cijeloj Hrvatskoj?
-Ružičkini su dani za svoje stalno geslo uzeli riječi Leopolda (Lavoslava) Ružičke, svjetski priznatoga hrvatskoga znanstvenika i nobelovca. One glase: „Danas znanost – sutra industrija“, a cilj nam je bio naglašavanje potrebe da se rezultati znanstvenih istraživanja što više nastoje primijeniti za razvoj gospodarstva. U okviru toga skupa predstavljaju se plenarna i pozvana predavanja te usmena i posterska priopćenja u okviru sekcija: Kemijska analiza i sinteza; Kemijsko i biokemijsko inženjerstvo; Prehrambena tehnologija i biotehnologija; Medicinska kemija i farmacija; Kemija u poljoprivredi i šumarstvu i Zaštita okoliša. One pripadaju područjima prirodnih, biotehničkih i tehničkih znanosti te području biomedicine i zdravstva što je od velikoga interesa za znanstvenu, akademsku i širu zajednicu. Do sada je organizirano preko 300 usmenih predavanja, preko 900 posterskih priopćenja i šest okruglih stolova. Održali su ih nobelovci, akademici, sveučilišni profesori, znanstvenici i inženjeri iz Hrvatske i inozemstva. Skupove je organiziralo oko 400 članova organizacijskih odbora, a bilo je oko 3000 sudionika, s tim da mnogi sudionici sudjeluju na Ružičkinim danima u više navrata.

Koji i kakvi su planovi Znanstveno-organizacijskoga odbora, ostalih suradnika i partnerskih ustanova za budući razvoj Ružičkinih dana? Što, primjerice, možemo očekivati za dvije godine?
-Planovi su održavanje kontinuiteta Ružičkinih dana svake dvije godine sa što više kvalitetnih znanstvenika iz zemlje i inozemstva te poticanje srednjoškolaca da ih što više dođe na Susret mladih kemičara. Nastojanja će biti usmjerena i na dovođenje bar jednoga znanstvenika s Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) iz Züricha gdje je Ružička proveo pretežiti dio svoje poslovne karijere i gdje je ostvario važna znanstvena postignuća za koja je 1939. dobio Nobelovu nagradu za kemiju.

U povodu 40. obljetnice Ružičkinih dana napisali ste monografiju, u suradnji s članovima Znanstveno-organizacijskoga odbora, koja je i predstavljena na skupu. Kako je koncipirana i što sadrži ta monografija?
-Monografija „40 godina Ružičkinih dana. Vukovar 1978. – 2018.“ koncipirana je tako da, što je moguće detaljnije, prikaže Ružičkin život i djelo te da obuhvati svih do sada održanih 17 Ružičkinih dana. Monografija sadržava dva velika poglavlja. Prvo je posvećeno Ružički kao čovjeku po kojem su Ružičkini dani dobili ime, a sadržava crtice iz povijesti Vukovara, osobito vezane uz Ružičkin život i život njegove obitelji te njegov životni i profesionalni put. Drugo veliko poglavlje govori o utemeljenju skupa naziva Ružičkini dani, opisom svih do sada održanih sedamnaest Ružičkinih dana, njihovom progonstvu tijekom Domovinskoga rata, povratku u Vukovar i obnovi Ružičkine rodne kuće, a sadržava popise svih do sada održanih predavanja i priopćenja kao i svih ostalih događanja vezanih uz održavanje pojedinoga skupa. Monografija sadrži i brojne fotografije i faksimile iz novina i časopisa. Velik su doprinos monografije popis i faksimili različitih Ružičkinih diploma, plaketa, povelja, priznanja, medalja i fotografija iz Ružičkina života koji su kao originali uništeni tijekom agresije na Vukovar, a sačuvani su u elektroničkom obliku u Gradskome muzeju Vukovar.

Kako ocjenjujete ulogu Leopolda (Lavoslava) Ružičke za razvoj znanosti (osobito kemije) na ovom području?

-Ružičkina uloga za razvoj znanosti, a osobito kemije i srodnih područja, vrlo je velika. On je, kao prvi Hrvat koji je dobio Nobelovu nagradu, pronoseći svijetom ime rodnoga grada Vukovara te Osijeka, kao grada u kojem je dobio izvrsnu osnovnoškolsku i gimnazijsku naobrazbu, dao snažno svjedočanstvo da i ljudi s ovih područja imaju potencijale za dosezanje najvećih vrhunaca u području znanosti. Takav poticaj mnogo je značio, a znači i danas. Poznato je da su se na području Slavonije, Baranje i Srijema, kao i u cijeloj Hrvatskoj, nakon Ružičkina dobivanja Nobelove nagrade ta područja znanosti počela bitnije razvijati i danas su u usponu. Lijep je primjer Janka Čivića, rodom iz Babine Grede, koji je završio gimnaziju u Osijeku, a na ovogodišnjoj olimpijadi iz kemije osvojio je srebrnu medalju. Njemu je dobar poticaj bilo višegodišnje održavanje Ružičkinih dana pa je predstavljen na XVII. Ružičkinim danima gdje mu je uručena monografija „40 godina Ružičkinih dana. Vukovar 1978. – 2018.“. Tim mu je povodom naglašeno da dobro prouči u njoj opisan Ružičkin život i djelo te da ga nastoji slijediti u znanstvenom pogledu.
Razgovarao: Tomislav LEVAK
Kratak životopis prof. dr. sc. Srećka Tomasa
Prof. dr. sc. Srećko Tomas rođen je 23. siječnja 1954. godine u Drinovcima, Grude (Bosna i Hercegovina) gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završio je u Vukovaru 1972. Diplomirao je 1977. na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Magistrirao je 1989. i doktorirao 1993. na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplomiranja radio je devet godina u gospodarstvu. Od 1987. godine radi na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku gdje i danas predaje kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Bio je pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja RH od 4. ožujka 2016. do 30. svibnja 2017. godine. Na fakultetu je obnašao funkciju dekana u četirima mandatima, a prodekana u trima mandatima. Član je više znanstvenih i stručnih društava, a od 2010. redovit je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Do sada je objavio preko 100 znanstvenih i stručnih radova. Dobitnik je više velikih nagrada i priznanja.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike