Lani je u nezakonitom ulasku i boravku u Hrvatskoj otkriveno 4808 ilegalnih migranata, što je povećanje od 6,9 posto u odnosu prema 2016., no u ovoj godini, do 30. rujna, to povećanje u odnosu prema 2017. iznosi čak 31 posto, rečeno je u četvrtak na sjednici Vlade koja je usvojila Izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicom RH za prošlu godinu.
Najbrojniji u ilegalnim prelascima su državljani Afganistana, kojih je u prošloj godini zatečeno 965 i čine 20 posto svih nezakonitih migranata koji su prešli hrvatsku granicu, naveo je državni tajnik u MUP-u Žarko Katić. Drugi po brojnosti su državljani Kosova, a potom državljani Turske. Najčešći načini nezakonitih prelazaka su pješice preko kopnene granice, izbjegavanjem granične kontrole, skrivanjem u motornim vozilima ili u teretnim vagonima vlakova. "Važnu ulogu imaju i krijumčari te je broj kaznenih djela nezakonitog prebacivanja preko državne granice povećan za čak 57 posto", istaknuo je Katić. Krajem prošle godine aktivirana je i nova ruta kretanja migranata preko BiH, čemu je razlog, rekao je, prije svega kvalitetna zaštita granične crte između Hrvatske i Srbije te Hrvatske i Crne Gore. "Hrvatska promptno reagira na sve ove promjene koje se događaju i jača svoje administrativne i tehničke kapacitete u nadzoru državne granice, odnosno vanjske granice EU-a i kvalitetno surađuje sa susjednim zemljama u razmjeni podataka", naglasio je Katić.
Dopunom Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama Vlada je dopustila zapošljavanje u iznimnim slučajevima i u području zaštite prirode, ako se redovito obavljanje poslova ne može osigurati preraspodjelom između postojećih zaposlenika i ako su osigurana financijska sredstva. Od 2014. godine broj zaposlenih u 14 javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode smanjen je za 36, što od ukupno 218 zaposlenih čini smanjenje od oko 16 posto te je ovakvo stanje rizik za njihovo osnovno funkcioniranje, pogotovo zbog povećanja opsega poslova s obzirom na povećan pritisak posjetitelja i kontinuirani rast turizma, naveo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić obrazlažući odluku. Trenutačno je, na temelju važeće odluke, moguće zapošljavanje ako se radi o zaposlenicima u sustavima zdravstva, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi, znanosti i obrazovanja te na poslovima vještačenja.
Vlada je donijela i odluku kojom je kao Referentni centar za more na šest godina odredila Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, kao nositelja, u zajednici s Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba, kao partnerom. Referentni centar određuje se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, a u svrhu praćenja stanja okoliša te za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša i izvješćivanja te razmjene podataka i informacija u sklopu EIONET mreže (Europske okolišne informacijske i promatračke mreže) i sudjelovanje u radu tematskih skupina Europske agencije za okoliš.H