Hrvatska poljoprivreda se pomlađuje, iako se najviše oslanja na sredovječne generacije. Dok se "svježa krv" polako ubrizgava u sustav, čime u nj unosi i sve više visokoobrazovanih, prirodnim odljevom odlaze stare, uglavnom slabo/nikako obrazovane osobe starije od 60 i 65 godina. Smjena generacija ohrabruje, no još će mnogo vode proteći da nam dobna struktura poljoprivrede bude željena, a u čemu se skreće pozornost na mjere Programa ruralnog razvoja (PRR) – od investiranja u proizvodnju, mehanizaciju, opremu, pa do sadržajnog kreiranja slobodnog vremena života na selu.
Stočar Antun Golubović iz Đurića ima 42 godine i kaže da bi teoretski sada već trebao biti srednja generacija poljoprivrednika, no zbog izostanka više mladih u tom poslu, on ipak pripada mlađem naraštaju.
- Poljoprivreda se slabo pomlađuje, mjere ne daju željene rezultate. Tek po njihovom prestanku vidjet ćemo tko su trkači na duge staze, jer poljoprivreda je težak posao, cijene naših proizvoda nisu atraktivne. Sada su većinom njeni nositelji oni s 45 do 50 godina, a optimalno bi bilo između 25 i 45. Olako se ulazi u mjere, a što kada one prođu?! Tko daje novac, a da ne nameće obvezu?! - kaže Golubović.
Ipak, statistika potvrđuje da nam poljoprivreda ide prema pomlađivanju, no i da je ona i dalje "muška" djelatnost. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja, samo u 2015. prvi natječaj za tip operacije 6.1.1 "Potpora mladim poljoprivrednicima" iskoristila su 282 mlada poljoprivrednika mlađi od 40 godina, za 6.3.1. "Potpora razvoju malih PG-ova" ugovore je potpisalo 1000 poljoprivrednika, od čega je njih 67 % starije od 40 godina.
Po prirodi, namjeni (pod)mjere, tipa operacije, može se pratiti dobna "amplituda" kojim naraštajima je koja zanimljiva. Tako su lani za 3.1.1. "Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete" veći interes iskazali stariji od 40, što je razumljivo, jer riječ je o uhodanim proizvodnjama, a za niz operacija iz podmjera 4.1. i 4.2., koje se odnose na investiranje, veći su interes iskazali mlađi do 40, dok su za 5.2.1."Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala", a vezana je uz oporavak nakon elementarnih nepogoda, veći interes iskazali stariji od 40, oni s već podignutim nasadima...
Operacija koja je odjeknula među novim generacijama - 6.1.1. "Potpora mladim poljoprivrednicima" (drugi natječaj), gdje je intencija da mladi preuzmu postojeće PG-ove polučila je 365 mladih sudionika, a 6.3.1. "Potpora razvoju malih PG-ova", drugi natječaj, čak 1350 zainteresiranih, od čega je njih 77 % starije od 40 godina. U 2018. za operaciju 4.1.1."Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti PG-ova" (4. natječaj, biljna proizvodnja), za vinogradarstvo su interes više iskazali stariji od 40 godina, za ratarstvo mlađi, za šećernu repu stariji, a za cvijeće mlađi od 40, s tim da je natječaj još u obradi.
Da se poljoprivreda pomlađuje govori razdoblje od 2014. do 2018., kada je broj mladih poljoprivrednika koji su podnijeli jedinstveni zahtjev s 11.500 narastao na 15.400; 2014. u ukupnom broju podnesenih zahtjeva postotak mladih s 11,8 % iz 2014. u 2018. narastao je na 14,3 %. I statistika potvrđuje ocjene da je sadašnja poljoprivreda, nositelji OPG-ova, najviše još uvijek na leđima srednjih i stari(ji)h generacija, onih u dobi od 55 godina….
Prema spolu prema podacima iz 2015., u Upisniku je bilo 176.092 OPG-ova, od čega "muških" 122.247.
Na gospodarstvu Pavićevih, u Ivanovcima Đakovačkim, podijelili su se na "muški" ratarski i "ženski" mljekarski OPG čija je nositeljica Lidija Pavić.
- Dio posla, mljekarstvo, prema mome mišljenju, više je posao za ženu, dok je muž preuzeo ratarstvo. Ja imam svoj, a muž svoj OPG, to su povezana društva. Kćeri su okrenute u poslu više meni, a sin muževom ratarenju. Imate dijelove u poljoprivredi gdje žene bolje odrađuju posao, poput proizvodnje mlijeka, sireva, povrća... - kaže Lidija o životu OPG-ovke. Suzana Župan