Objavljeno 10. listopada, 2018.
Socijalna je isključenost najistaknutiji problem mnogih osječlih umirovljenika, zbog čega se kroz umirovljeničke udruge i uz potporu Grada Osijeka radi na njegovom ublažavanju. Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka, podjeća kako je Grad upravo izdao vodič za umirovljnike, a kreću i u otvaranje Ureda za umirovljnike.
- Od početka godine i nazivom našeg odjela dali smo veći naglasak na umirovljenički dio gradske populacije, a otvorit ćemo i Ured za umirovljenike koji će biti središnji informativni centar. Osim toga, kroz cijelu godinu podupiremo i rad umirovljeničkih udruga koje smo predstavili i u novom Vodiču za umirovljenike koje gradska uprava izdaje u suradnji sa sedam udruga s područja grada Osijeka koji su nositelji programa ujedno financiranog iz gradskog proračuna. Nešto malo manje od 300.000 kuna izdvajamo za programe umirovljeničkih udruga koji se provode na području grada Osijeka - ističe Kristić.
I socijalni je program, dodaje, znatno veći, samo su uskrsnice i božićnice na razini tri milijuna kuna.
- Upravo pripremamo isplate božićnica koje će krenuti u prosincu, što je ukupn iznos do milijun i pol kuna za desetak tisuća umirovljenika čije mirovine iznose do dvije tisuće kuna. Također, imamo mali europski projekt u prijavi nakon što smo uočili da je Dnevni boravak za umirovljenike u Županijskoj ulici vrlo posjećen. Primijetili smo da je kapacitetom nedovoljan pa otvaramo za njih gradske četvrti i mjesne odbore. Ako nam prođe spomenuti projekt, otvorit ćemo i urediti Dnevni boravak za umirovljenike na zapadu grada, negdje u Višnjevcu. Također nam je u planovima otvoriti dnevne boravke u Donjem gradu i na Jugu 2 kako bismo pokrili cijeli grad. Želimo da se umirovljenici što duže mogu zadržati u svojim domovima, umjesto da idu u ustanove socijalne skrbi. To nije ni europski trend, ni naša želja, a ni socijalna politika koju vodimo, dapače, želimo im omogućiti da žive u svome domu, ali da mogu konzumirati i kulturu, i sport, i zabavu, i rekreaciju s vršnjacima. Tu mislim i na edukacije iz informatike i engleskog jezika, ali i na sve drugo što će im omogućiti da žive ispunjen život. Prema našim evidencijama na području grada živi tridesetak tisuća umirovljenika, što je gotovo trideset posto populacije. Stoga nam je briga za umirovljenike obveza. Oni su svojim radom zaslužili da im se pokloni najveća moguća pozornost - zaključuje pročelnik Kristić.
D. Pejić