Dome slatki dome
ZDRAVA KULTURA

Bundeva zrela kao zlatna jesen
Objavljeno 11. listopada, 2018.
Bundeva je iznimno pogodna u ekološkom uzgoju jer je otporna na bolesti i štetnike

U Hrvatskoj rastu obična i uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeva za pečenje, tzv. turkinja (mesirača ili račanka), neizostavna hokaido bundeva (najviše prisutna u prehrani zapadnoeuropskih zemalja) i povrtna tikvica (vrlo zastupljena i na našem stolu u obliku tzv. bučnice). Neke vrste bundeva ubrajaju se u najstarije kulture na svijetu.


Brojni arheološki nalazi u Peruu i Meksiku svjedoče o tome da su ih stari američki narodi poznavali već prije 4000 godina, iako su kemijska ispitivanja sastava bundeve obavljena dosta kasno (1935. god). Veliko genetsko bogatstvo bundeva omogućava raznovrsne oblike njihova korištenja, a zbog široke prilagodljivosti ekološkim uvjetima one su rasprostranjene po cijelom svijetu. U rod Cucurbitacea ili bundeva ubraja se više uzgojnih i divljih vrsta. Najpoznatije su obična bundeva, tikva, muskatna tikva i smokvolisna tikva.
U Hrvatskoj je najrasprostranjenija obična bundeva, približno 90 posto. Slijedi tikva, a ostale se vrste, posebice C. ficofilia, uzgajaju vrlo rijetko. Divljih i korovskih bundeva u nas nema.
Priprema tla

Bundeve vrlo dobro uspijevaju na humusnom, pješčano-ilovastom tlu, a ne uspijevaju na izrazito vlažnim tlima. Za optimalan rast i razvoj bundeva potreban je otvoren zračni položaj zemljišta, dosta vlage, topline i svjetlosti. Najpovoljnija reakcija tla neutralna je do malo bazična.
Za optimalne uvjete rasta i razvoja bundeve potrebno je osigurati dobru i pravodobnu predsjetvenu obradu tla. Strojna sjetva sjemenki bundeve olakšava poslije njegu usjeva (okopavanje, prihranu), sve dok listovi biljke ne prekriju međuredni prostor.
U jesen je poželjno zaorati 300-400 dt/ha stajnjaka i kompleksnog gnojiva NPK 7:20:30 u količini od 500 kg/ha. Važno je istaknuti da je bundeva iznimno pogodna u ekološkom uzgoju jer fantastično reagira na organska gnojiva, a otporna je na bolesti i štetnike.
Vrijeme sjetve

Sjetvu je nužno obaviti između 20. travnja do 10. svibnja, kada nema opasnosti od kasnoproljetnih mrazova. U to doba tlo na dubini od 10 cm postigne temperaturu od 12 °C, koja je nužna za klijanje sjemenki. Sjetva se obavlja na dubinu 3 - 4 cm, a sklop sjetve (međurednim razmakom i razmakom sjemenki u redu) treba osigurati oko 18.000 zasijanih biljaka po hektaru. Nakon nicanja može se obaviti prorjeđivanje na konačan sklop od 12.000 do 5000 biljaka po hektaru, pri čemu su plodovi ujednačeni po veličini i vrijeme zriobe približno jednako, što je glavna pretpostavka za strojno ubiranje.
Vrijeme sjetve znatno utječe ne samo na količinu nego i na kakvoću uzgojenih bundeva, odnosno sjemenki golica. Vegetacija traje od 130 do 150 dana. Dozrijevanje bundeve ovisi o datumu i gustoći sjetve, ekološkim uvjetima u početnoj fazi rasta, o početku cvatnje, tipu i stupnju obrađenosti tla te o njezi biljke. Bundeve su zrele potkraj rujna, kada listovi požute, a plodovi dobiju narančasto-žutu boju.
Kvalitetno ulje

S obzirom na suvremene trendove u modernoj ljudskoj prehrani, vrlo je izražen interes i potražnja za kvalitetnim nerafiniranim bundevinim uljem, kao prirodne, zdrave i punovrijednim sastojcima bogate hrane, najčešće kao dodatak salatama.
Da bismo sačuvali što više hranjivih sastojaka, sjemenke treba oljuštiti neposredno prije uporabe, pri čemu se ne smije ukloniti tanka, sivo-zelenkasta opna, osobito bogata hranjivim sastojcima. Ulje i sjemenke mnog o su bogatiji bjelančevinama, ugljikohidratima, mineralima, vitaminima grupe B, vitaminom C te vitaminom E u odnosu na pulpu. Minerali su u sjemenkama zastupljeni i do pet posto, a posebno se ističe veliki sadržaj željeza, magnezija, fosfora i cinka. Vrlo je izražen sadržaj poželjnih esencijalnih masnih kiselina. Predstavlja i izvor alfa linolenske oleinske kiseline, koje vrlo često nedostaje našoj prehrani. Bundevino se ulje zbog svojih hranjivih, ali i ljekovitih svojstava ubraja u "delikatesno ulje".
Bundevina pogača predstavlja ostatak usitnjenih sjemenki, u obliku okruglih ploča, nakon prešanja ulja. Pogača sadrži 8 - 12 % ulja, 60 - 65 % proteina uz sadržaj vode od oko 6 - 8 %. Koristi se u slastičarstvu, a u prehrani životinja da se i ne govori jer je iznimno dobro proteinsko krmivo povoljnog aminokiselinskog sastava. Zbog vrlo intenzivnog okusa, ribiči pogaču uspješno koriste kao mamac za ribe.J.Kn.
Diuretik i dijetetska hrana
Meso ili pulpa bundeve je žuta, a plodovi na udarac zvuče šuplje. Pulpa bundeve povoljno utječe na regulaciju probave, predstavlja dobar prirodni diuretik i djelotvorna je kod opstipacije (zatvora). Preporučuje se kod redukcijskih dijeta, u prehrani osoba osjetljiva i bolesna želuca, crijeva, bubrega, mjehura i prostate, kao i kod onih s reumatskim tegobama, gihtom, upalom mokraćnih putova, upalom bubrega i žuči. Meso bundeve sadrži 90 - 94 posto vode i mali postotak masti. Zbog toga je to i dijetetska, lako probavljiva namirnica male energetske vrijednosti. Ugljikohidrata ima 4,8 posto, a bjelančevina 1,1 posto, ali je prisutna znatna količina vitamina i minerala. Pulpa je bogata beta-karotenom (provitamin vitamina A), vitaminom C i vitaminima B skupine, te znatnom količinom vitamina E. Od minerala ističu se kalij, fosfor i kalcij. Isplativ uzgoj sjemenki

Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda nego i zbog sjemenki. Uzgojem i plasmanom bundevinih sjemenki znatno se može utjecati na povećanje prihoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Samo prodajom osušenih sjemenki može se ostvariti prihod 4 - 5 puta veći nego uzgojem pšenice na istoj površini. Ako se sjemenke prerade u bundevino ulje, moguće je prihod i dodatno povećati.
Uz đumbir, cimet, muškatni oraščić
Vrste bundeva:

* Obična uljna bundeva česta je u našem podneblju. Narančasto-zelene je kore, a uzgaja se radi sjemenki koje kasnije služe za dobivanje ulja. Upravo se ova vrsta najčešće upotrebljava u svima dobro znanoj bučnici

* Turkinja ili stambolka može imati zelenu, crvenu ili žutu koru koja je jako čvrsta pa je se često koristi i za dekoraciju. Zahvaljujući svojem čvrstom mesu pogodna je za pečenje

* Hokkaido nam stiže iz dalekog Japana i ima intenzivno narančastu ili čak crvenu koru. Aromtičnog je mesa čiji okus podsjeća na kesten i jako je cijenjena u kulinarskim krugovima

* Muškatna bundeva - butternut ima nešto svjetliju žućkastu koru, a njena unutrašnjost krije tamnonarančasto meso. Prikladna je za krem juhe, kolače, pa čak i marmelade

* Začini koje bundeva najviše „voli“ su muškatni oraščić, đumbir, cimet, majčina dušica i peršin
Da bismo sačuvali što više hranjivih sastojaka, sjemenke treba oljuštiti neposredno prije uporabe, ne smije se ukloniti opna
Možda ste propustili...

BLAGDANSKA KAMPANJA

Ljubav se ne kupuje

KINOLOŠKO DRUŠTVO ČEPIN

Uspješno odradili ispite sa psima

GEALAN SLAVI 50. OBLJETNICU

Moderni i kvalitetni sustavi današnjice

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ORNITOLOŠKO PRVENSTVO U POREČU

Dražen Dokletal najuspješniji osječki izlagač

2

PRIČA O KREVETU

Drveni stilski krevet je vječan

3

USKLAĐIVANJE BOJA S JELIMA

Kako božićnu večeru učiniti još intimnijom?