Objavljeno 9. listopada, 2018.
Od 1,3 milijuna stanovnika Republike Hrvatske koji su zaposleni pola ih nije u sustavu dopunskog osiguranja
Iako je u lanjskom "Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti za 2018." Ministarstvo zdravstva kao nositelj nacrta prijedloga Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) najavilo kako će rasprava o izmjenama i dopunama ovog zakona doći na red u drugom tromjesečju 2018., Povjerenstvo za izradu novog zakona započelo je raditi tek krajem svibnja, a posao je završen ovih dana.
Podsjetimo kako je svoj prijedlog izmjena ovog zakona objavio još u ljeto 2015. godine tadašnji SDP-ov ministar zdravlja Siniša Varga. U međuvremenu su se izmijenile dvije HDZ-ove vlade, no u taj se zakon nije diralo iako je on jedan od ključeva reforme zdravstvenog sustava. Analitičari drže kako je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju vjerojatno najvažniji zakonski projekt ove vlade (mimo "lex Agrokor"), jer se njime namjerava preurediti sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno "košarice usluga" koja će pokrivati osnovno zdravstveno osiguranje te dopunsko i dodatno osiguranje, kao i njihove cijene. Da se mora uhvatiti u koštac s ovom reformom aktualna je Vlada shvatila još krajem prošle godine kada je Europska komisija uputila kritiku zbog nepostojanja kontinuiteta u reformama te upozorila na neodrživost sustava financiranja zdravstvene zaštite. Stoga je glavni zadatak novog zakona da u zdravstveni proračun ubrizga oko dvije milijarde novih prihoda, čime bi sustav na godišnjoj razini raspolagao s gotovo 25 milijardi kuna, a što bi prema riječima ministra zdravstva Milana Kujundžića konačno stabiliziralo sustav.
Veća i participacija
Prema informacijama kojima za sada raspolažu mediji, prva od stvari koja će se svakako mijenjati je iznos participacije za one koji ne plaćaju dopunsko osiguranje. Naime, sukladno trenutnom Zakonu, korisnici javnih zdravstvenih usluga bez dopunskog osiguranja dužni su participirati u njihovu plaćanju u iznosu od 20 posto cijene, ali do maksimalnog iznosa od 2000 kuna po jednom računu. To znači da ako pacijent bez dopunskog završi u bolnici i njegov račun bude primjerice 50.000 kuna, participaciju će platiti 4000 kuna umjesto dosadašnjeg najvišeg iznosa od 2000 kuna. Prema novom zakonu bi se i proširila obveza "participacije“ u troškovima pružene zdravstvene zaštite za još neke dijagnoze i skupine osiguranika. Cilj je ovih izmjena povećati broj građana s dopunskim osiguranjem.
- Smisao je motivirati građane izvan sustava dopunskog da uđu u to osiguranje i da zdravstvene ustanove, prije svega bolnice koje su sada u minusu, uprihode više, pri čemu se cijena police građanima ne povećava - komentirao je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. Isto objašnjava i dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine.
- Ovo s participacijama odnosi se samo na one koji nemaju dopunsko osiguranje. Od 1,3 milijuna stanovnika koji su zaposleni pola ih nije u sustavu dopunskog. To se želi promijeniti ovim povećanjem maksimalnog iznosa participacije i potaknuti ih da uplaćuju dopunsko - kaže Krolo.
Izuzev participacije, prema neslužbenim informacijama, izmjene ovog zakona neće liberalizirati tržište obveznog zdravstvenog osiguranja, koje ostaje isključivo pod Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Očekivani efekt ovakve usluge osim povećanja broja korisnika dopunskog osiguranja trebao bi biti rast cijena premija, posebno kod privatnih osiguravatelja i za određene skupine osiguranika, kao što su stariji i bolesniji, pri čemu bi državni osiguravatelj trebao ostati "socijalni korektiv" koji ne bi dizao cijene.
Opasnosti pušenja
Druga glavna izmjena koju donosi novi zakon odnosi se na konzumente duhanskih i alkoholnih proizvoda. Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina kaže kako je njihov prijedlog bio da se ide i s poskupljenjem slatkiša, ali taj prijedlog nije prošao.
Naime, upozorava se da je postotak osoba koje puše u Hrvatskoj viši od prosjeka Europske unije i iznosi oko 35 posto građana, a godišnje od posljedica pušenja umre oko 10.000 osoba, dok je istovremeno prosječna cijena kutije cigareta u Hrvatskoj 3,33 eura te su cigarete u EU jeftinije samo u Bugarskoj. Stoga će cigarete i žestoki alkohol prema novom zakonskom prijedlogu poskupjeti, prijedlog je za oko 50 posto. Tako bi kutija cigareta koja sada stoji 20 kuna nakon usvajanja zakona stajala 30 kuna. Ministar zdravstva Milan Kujundžić zauzimao se za poskupljenje od sto posto, ali je to odbio ministar financija Zdravko Marić.
Marić je u utorak novinarima izjavio, odgovarajući na upit o mogućem radikalnom poskupljenju alkohola i cigareta, da će Vlada o tomu zauzeti stav kada za to dođe vrijeme.
O pitanju oporezivanja duhana napomenuo je i da su u stalnom dijalogu s duhanskom industrijom te najavio da će se do kraja godine izići s prijedlogom blagog povećanja trošarine na duhan i duhanske proizvode.
- Hrvatska je ponovno došla na razinu da smo nešto ispod one propisane minimalne trošarine koju EU traži od nas, tako da ćemo do kraja godine najvjerojatnije doći s prijedlogom koji će značiti blago povećanje, ali ne u ovom obujmu 50 ili 100 posto - zaključio je Marić.
Treće poskupljenje koje bi trebalo donijeti nova sredstva u sustav zdravstvene skrbi odnosi se na izdvajanje iz premija obveznog osiguranja automobila, a koje bi iznosilo sedam umjesto sadašnjih četiri posto.
Nefreteta Z. EBERHARD/Igor MIKULIĆ
Problematičan bi mogao biti šverc
“Bez obzira na to što nisam medicinski djelatnik niti sam kvalificiran nešto o tome govoriti, znam što znači prevencija i sigurno to ima pozitivne implikacije. Međutim, takvo drastično povećanje i oporezivanje nedvojbeno bi imalo utjecaja i na samo tržište. Nemojmo zanemariti činjenicu da Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu s nečlanicama EU-a - Srbijom, BiH i Crnom Gorom”, kaže Zdravko Marić. Protiv novih nameta na duhan i alkohol svoj su glas digli proizvođači, baš kao i na povećanje premija obveznog automobilskog osiguranja. HUP je upozorio da bi osiguravatelji umjesto dosadašnjih 45 milijuna kuna za liječenje stradalih u prometnim nesrećama plaćali 70 milijuna kuna.milijuna kuna.
Građanima trošak neefikasnog zdravstva
U udruzi poreznih obveznika Lipa oštro kritiziraju najavu uvođenja novih nameta na cigarete i alkohol, kao i na premije obveznog automobilskog osiguranja. Predsjednik te udruge Davor Huić naglašava da je pogrešno povećavati porezna opterećenja za građane umjesto da se Vlada pozabavi reformama zdravstvenog sustava koji konstantno generira gubitke. “Postoji nacionalni plan reformi i bilo bi dobro da se on počne provoditi i u slučaju zdravstva. On govori o racionalizaciji sustava, spajanju bolnica, itd. Podizanje poreza je antireformska mjera i njome se na građane prebacuje trošak neefikasnog zdravstvenog sustava. Zbog čega se dižu doprinosi za zdravstvo?” pita Huić.stvo?” pita Huić.
osiguranje
CILJ JE I POVEĆATI BROJ GRAĐANA S DOPUNSKIM