Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 20 posto djece i mladih u svijetu ima poteškoće s mentalnim zdravljem, a Hrvatska je u prosjeku ostatka svijeta, rečeno je u utorak na okruglom stolu "Mentalno zdravlje djece i mladih", koji je u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, organizirao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež rekla je da na razini Hrvatske nema istraživanja koje bi obuhvaćalo širu populaciju, ali je njezina bolnica u suradnji s Gradom Zagrebom 2015. i 2016. provela istraživanje u osam dječjih vrtića, kod petogodišnjaka, te u 15 škola, kod učenika šestih razreda. Rezultati su pokazali da je oko 10 posto petogodišnjaka imalo poteškoće, dok su kod 12-godišnjaka u 19,3 posto slučajeva nađeni granični ili povišeni rezultati, a pritom je 12 posto djece imalo granične ili povišene rezultate za depresiju. Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba Gordana Buljan Flander usvrdila je kako se u Hrvatskoj već desetljećima ne vodi dovoljno računa o mentalnom zdravlju djece i mladih, jer se previše štedi na djeci, a onda je najlakše štedjeti na mentalnom zdravlju.
Neka istraživanja pokazuju da 25 posto mentalnih bolesti počinje do sedme godine, a 50 posto njih do 14. godine, ali ostanu neprepoznate, pa poslije imamo odrasle ljude s mentalnim problemima. "Ne vidimo teškoće i probleme djece, ne vidimo anksioznost, ne prepoznajemo depresivnost te destruktivna i autodestruktivna ponašanja u djece, ne reagiramo na ‘bullying‘ (vršnjačko nasilje), ne prepoznajemo zlostavljanu djecu", kazala je Buljan Flander.
Pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb Ivan Begovac upozorio je da u Hrvatskoj ima samo 40-ak dječjih psihijatara, a trebalo bi ih biti više od stotinu. Također, u zemlji je trenutno 50-ak kreveta dječje psihijatrije, a trebalo bi ih biti do 200. H