Novosti
MIROVINSKA REFORMA

Dobrovoljna mirovinska štednja postaje atraktivnija
Objavljeno 9. listopada, 2018.
Javna rasprava o nacrtu paketa mirovinskih zakona otvorena je do 14. listopada

Do 14. listopada otvorena je javna rasprava na portalu e-Savjetovanje o paketu zakona koji se odnose na mirovinsku reformu. U raspravi je objavljen i relativno velik broj komentara, premda će najveći utjecaj na eventualne promjene u nacrtu prijedloga imati najvažniji "igrači". Među njima su svakako mirovinski fondovi.


U Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) naglašavaju kako je mirovinska reforma od velike važnosti kako za sadašnje i buduće umirovljenike tako i za funkcioniranje mirovinskog sustava u budućnosti, pogotovo imajući u vidu izrazito nepovoljne demografske trendove - starenje stanovništva, kontinuirani pad broja rođene djece i pojačano iseljavanje mladog, radno aktivnog stanovništva.

Ulaganje fondova

Iz UMFO-a naglašavaju kako dugoročnu stabilnost i održivost mirovinskog sustava može osigurati jedino nastavak reforme u smjeru jačanja drugog mirovinskog stupa, jer je sustav međugeneracijske solidarnosti teško održiv u sadašnjem obliku.
- UMFO je uvjeren kako je za dugoročnu održivost mirovinskog sustava ključno ostvariti i stabilan gospodarski rast, a očuvanje drugog mirovinskog stupa i povećana ulaganja obveznih mirovinskih fondova u nacionalno gospodarstvo sigurno mogu uvelike pridonijeti tom rastu. Stoga je naš prijedlog da sastavni dio reforme bude i korekcija limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova te da posljedično tome Vlada oslobodi imovinu i projekte u koje će obvezni mirovinski fondovi moći ulagati i tako još više pridonijeti gospodarskom rastu - ističe nam direktorica UMFO-a Dijana Bojčeta Markoja.
Primjerice, u najliberalnijoj kategoriji obveznih mirovinskih fondova, kategoriji A, zakon propisuje da se najmanje 30 posto netoimovine fonda mora ulagati u obveznice izdavatelja iz Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, najviše 55 posto u dionice izdavatelja iz RH, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, najviše 50 posto u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a te najmanje 40 posto u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama. Kod najkonzervativnije kategorije, C, koja je i najmanje rizična, najmanje 70 posto netoimovine fonda ulaže se u obveznice izdavatelja iz Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, ulaganje u dionice nije dopušteno, a najviše deset posto netoimovine fonda može se ulagati u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz RH, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Pri tome najmanje 90 posto netoimovine fonda mora se ulagati u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u kunama.
Ako bi obvezni mirovinski fondovi dobili mogućnost povećanog ulaganja u nacionalno gospodarstvo, korist bi bila višestruka, ističu u UMFO-u.
- Javni dug bi se mogao smanjiti za oko 5,3 posto BDP-a, trošak kamata koje plaća država smanjio bi se za oko 820 milijuna kuna godišnje, a otvorila bi se i mogućnost za daljnje dokapitalizacije i razvoj kompanija uz unaprjeđivanje korporativnog upravljanja te transparentnosti poslovanja. Već samo smanjenje troška kamata bilo bi pri tome približno dovoljno da se na taj način kompenzira budući trošak dodatka na mirovine - naglašava Bojčeta Markoja.
Niže naknade


Kod dobrovoljne mirovinske štednje, ili trećeg stupa mirovinskog osiguranja, očekuju se promjene te bi ona trebala biti još atraktivnija. Naime i sada je ona atraktivna, posebice zbog državnih poticaja od 15 posto na uplaćeni iznos štednje tijekom godine, odnosno do 750 kuna za štednju od najviše pet tisuća kuna u jednoj godini. U nacrtu prijedloga zakonskih promjena kod dobrovoljnih mirovinskih fondova predlaže se limitiranje naknade koje mirovinsko društvo može naplaćivati od članova fonda. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže i ukidanje ulazne naknade koju mirovinsko društvo naplaćuje članovima fonda, a naknada za izlazak iz fonda plaćala bi se samo kada član fonda prenosi svoj račun u fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, a ne i pri ostvarenju prava na mirovinu. Također predlaže da se proširi djelatnost isplate i na društva za životno osiguranje koja imaju dozvolu ili odobrenje za rad u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje društava za životno osiguranje.
Igor Mikulić
TKO ĆE MOĆI ISPLATITI MIROVINU IZ 3. STUPA
UMFO pozdravlja činjenicu što je prihvaćen njegov prijedlog da se pri izračunu i usklađivanju mirovina iz drugog stupa napusti dosadašnji model izračuna prema tzv. švicarskoj formuli te da se ubuduće provodi usklađivanje s inflacijom. Napuštanje "švicarske formule" imat će za rezultat povećanje mirovina od pet do deset posto. U UMFO-u za prijedlog zakonskog rješenja prema kojem bi mirovine iz drugog stupa isplaćivao, osim postojećeg RMOD-a, i HZMO preko novoosnovanog mirovinskog osiguravajućeg društva, kao i za mogućnost isplate mirovina iz trećeg stupa od strane svih osiguratelja koji se bave poslovima životnih osiguranja navode kako svakako čine važnu novost i iskorak u odnosu prema dosadašnjoj praksi.
UMFO predlaže da sastavni dio reforme bude i korekcija limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DOLAZI AUSTRIJSKI IMMOFINANZ

STC Osijek i STC Valpovo dobili novog vlasnika

2

NOVE OPTUŽNICE I IZVJEŠĆE O POSTUPCIMA ZA RATNE ZLOČINE

Zlostavljali i ubili 99 civila i hrvatskih branitelja, sada žive u Novom Sadu

3

PROIZVOĐAČI O PESTICIDIMA U VOĆU I POVRĆU

Izbjegavajte hranu savršena izgleda, to je "čista kemija"