Kibernetički napadi, situacija u regiji, i doprinos Hrvatske u NATO-u, bile su glavne teme sastanka glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u ponedjeljak u Zagrebu. Stoltenberg se odvojeno susreo i s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović.

- Prošlotjedni kibernetički napadi Rusije na Organizaciju za zabranu kemijskog oružja su ozbiljni, jer su dio već viđenog obrasca - rekao je u Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s Plenkovićem.
Nekoliko zapadnih zemalja optužilo je prošlog tjedna Rusiju da je odgovorna za niz kibernetičkih napada svjetskih razmjera, među njima i na pokušaj hakiranja Međunarodne organizaciju za zabranu kemijskog oružja (OPCW). Moskva je, međutim, u ponedjeljak zanijekala da je pokušala hakirati OPCW te ustvrdila da su četvorica muškaraca, koje je Nizozemska predstavila kao ruske špijune i protjerala u travnju, izbačeni iz te zemlje zbog nesporazuma te da nema nikakvih dokaza o pokušaju hakiranja.
- Vidimo kako Rusija koristi hibridne taktike, uključujući one kibernetičke, kako bi se miješala u demokratske procese u nizu zemalja, uključujući članice NATO-a, i kako bi napadala međunarodne institucije - istaknuo je Stoltenberg u Zagrebu. Naglasio je da je NATO u odgovoru na sve prodorniju Rusiju intenzivirao obavještajnu suradnju i snažnije ulaže u kibernetičku spremnost u sklopu najveće adaptacije saveza nakon Drugog svjetskog rata, a u čemu sudjeluje i Hrvatska.
Hrvatski premijer na konferenciji je naglasio da Vlada kontinuirano ulaže u sposobnost Hrvatske vojske, a da izdvajanja trenutačno iznose 1,30 posto proračuna, što je rast s oko 1,15 posto, koliko je iznosio prije dvije godine.
Stoltenberg je u Zagreb doputovao iz Beograda gdje je sudjelovao na NATO-ovim vježbama civilnih snaga. Naglasio je da je ta vježba važna, jer je pokazala da su NATO-ovi saveznici i partneri u ovoj regiji sposobni surađivati u borbi protiv prirodnih katastrofa, i da se zajedničkim vježbama smanjuju tenzije i izbjegavaju konflikti kakvi su viđeni devedesetih godina. "Moramo biti oprezni u predviđanju budućnosti, jer nam to prije nije išlo. Moramo biti spremni u slučaju nesigurnosti", kazao je Stoltenberg. No istaknuo je da, iako postoji mnogo problema i izazova, u usporedbi s devedesetim godinama na području jugoistoka Europe ima mnogo napretka, za što je primjer Hrvatska, ali i da je taj napredak nerazmjeran.