Prema analizi klimatskih anomalija Državnog hidrometeorološkog zavoda za proteklo ljeto upravo je Osijek bio grad u kojem je tijekom tri ljetna mjeseca zabilježena najveća količina padalina.

Tako je u odnosu prema prosjeku koji je uzet mjerenjem padalina u razdoblju od 1961. do 1990. godine u Osijeku palo čak 140 posto oborina od prosjeka, čime je Osijek svrstan u kategoriju kišnog ljeta. Istovremeno su količine padalina na području najvećeg dijela Hrvatske tijekom ljeta bile ispod prosjeka. U pogledu srednje sezonske temperature zraka za ljeto 2018. na svim analiziranim postajama izmjerene su vrijednosti iznad višegodišnjeg prosjeka.
- Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za ljeto 2018. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo. Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u lipnju kretala se u rasponu od 14,6 °C na Zavižanu do 29,1 °C u Hvaru. Na svim analiziranim postajama srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka bila je viša od višegodišnjeg prosjeka. Apsolutni temperaturni maksimumi nalazili su se u rasponu od 21 °C na Zavižanu, što smo izmjerili 11. lipnja do 33,3 °C na postajama Zagreb-Grič, ali istog dana tolika temperatura bila je i u Osijeku, točnije 12. lipnja, te potom još u Hvaru 18. lipnja. Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u srpnju bila je u rasponu od 18.4 °C na Zavižanu do 31.6 °C na postaji Split-Marjan. Srpanj je za Osijek bio iznimno kišan mjesec. Na svim analiziranim postajama broj vrućih dana u srpnju 2018. bio je manji od najvećih vrijednosti broja vrućih dana. Tako je u Osijeku u srpnju bilo samo šest vrućih dana, odnosno dana u kojima je temperatura dosezala 30 ili više stupnjeva Celzijevih, istovremeno najveći broj takvih dana u Osijeku izmjeren je davne 1928., kada ih je bilo 25. Istovremeno je upravo na postaji Osijek izmjerena najveća mjesečna količina oborina za srpanj s čak 131.6 mm kiše. Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u kolovozu 2018. kretala se u rasponu od 19,6 °C na Zavižanu do 32,9 °C na postaji Split-Marjan. U odnosu prema višegodišnjem prosjeku srednje mjesečne maksimalne temperature zraka bile su na svim analiziranim postajama više od prosjeka. U kolovozu je u Osijeku bio čak 21 vrući dan, što je iznad prosjeka - analizirala je za naš list dr. sc. Tanja Likso iz DHMZ-a te dodala kako, što se tiče rujna, on je uglavnom bio topliji od klimatološkog prosjeka, i to u Slavoniji za oko jedan stupanj.
Prognostičari DHMZ-a dali su nam i predviđanja za razdoblje koje je pred nama - jesen i zimu.
- Srednja tromjesečna temperatura predviđa se viša od prosjeka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. U sva tri mjeseca, odnosno listopad, studeni i prosinac, izgledno je pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature s obzirom na višegodišnji srednjak, ali ono u prva dva mjeseca (listopad i studeni) može biti manje izraženo, a nešto veće pozitivno odstupanje moguće je u prosincu. Ipak, valja napomenuti, iako se ukupno uzevši predviđa temperatura viša od prosječne, moguća su, dapače i izgledna, kraća razdoblja relativno hladnijeg vremena. Ukupna tromjesečna količina oborine predviđa se uglavnom oko klimatološkog srednjaka. Vjerojatnost za više oborina u odnosu prema prosjeku povećana je u sva tri mjeseca na Jadranu i u područjima uz njega. Nakon toplijeg prosinca u nastavku zime, dakle tijekom siječnja, izgledno je hladnije vrijeme od prosjeka, a veljača bi trebala ponovno biti malo toplija od prosjeka - poručuje Lovro Kalin iz DHMZ-a.