Objavljeno 5. listopada, 2018.
U Veterinarskoj stanici Valpovo kažu da je od 1000 uzoraka od 21 pčelara kod čak njih 10 bilo pozitivnih uzoraka na bolest
VALPOVO - Zarazna bolest američka gnjiloća već tjednima ugrožava slavonske pčelare. Kao posljedica zaraze na području Valpovštine već je spaljeno 200-tinjak košnica, no strahuje se da to neće biti i konačna brojka, otkriva nam jedan lokalni pčelar i sam u strahu za budućnost svoje pčelinje zajednice.
Prema njegovim riječima, na području Valpovštine već su proglašena dva karantenska kruga na dijelu od Valpova prema Petrijevcima. Za ovu zarazu lijeka nema, a sve zaražene košnice moraju se odmah spaliti.
- Nakon što već godinama imamo problem s prodajom domaćeg meda i sve manjim prinosima, zbog ove bolesti još će biti teže uvjeriti ljude da kupe naš med iako je on, bez obzira na pojavu američke gnjiloće, zdravstveno potpuno ispravan te nema opasnosti za ljudsko zdravlje. Ova zaraza opasna je jedino za košnice i pčelinje zajednice - otkriva nam naš izvor razloge zašto pčelari u javnosti nerado govore o toj pojavi, koja je posljednji put u Valpovštini bila evidentirana 1984. godine.
Širi se krug
U Veterinarskoj stanici Valpovo kažu da je od uzetih 1000 uzoraka od 21 pčelara kod čak 10 pčelara u karantenskom krugu od tri kilometra bilo pozitivnih uzoraka na ovu bolest. K tome, budući da je posljednji pozitivan uzorak potvrđen i na periferiji tog kruga, otvara se novi krug od tri kilometra i uzimanje uzoraka nastavlja se kod drugih pčelara. Koliko će to sve skupa potrajati nitko ne može reći jer se pčelarska godina bliži kraju i uskoro kreće zazimljavanje, kada se uzorkovanje više neće moći provoditi, pa se prognoze za iduću pčelarsku godinu iznose s neskrivenom zabrinutošću. I to ne samo među pčelarima, nego i među voćarima, koji bi zbog smanjenog broja pčela iduće godine mogli ostati bez oprašivača, a samim tim i očekivanih prinosa.
Na stranicama Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe navodi se podatak da je "američka gnjiloća medonosne pčele zarazna bolest poklopljenog i nepoklopljenog pčelinjeg legla prouzročena bakterijom Paenibacillus larvae. Zaražena ličinka ugiba i pretvara se u smeđu tvar koja se rasteže u tanku nit, a sušenjem se prilijepi uza stjenku stanice saća te izgleda kao ‘prazna‘. U osušenoj ličinki uzročnik, pretvoren u spore, ostaje živ i nekoliko desetaka godina te je sposoban ponovno izazvati bolest u doticaju s primljivom pčelinjom ličinkom. Zaražena pčelinja zajednica polako slabi jer ugiba leglo i nema dovoljne prinove mladih pčela, pa naposljetku ugiba. Pčelinja zajednica službeno se proglašava bolesnom ako su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti i laboratorijskom pretragom utvrđene spore uzročnika...".
Naknada štete
Zdenko Mužević, direktor Veterinarske stanice Valpovo, kaže da "nitko sa sigurnošću ne može reći odakle i kako je ova bolest došla na naše prostore".
- Poznato je tek da se ona vrlo lako i brzo širi i da je prenose pčelari na svojim alatima, ali i same pčele koje se zalijeću jedna u drugu. Preporuka je stoga da pčelari češće i bolje pregledavaju svoje košnice i sve sumnjivo što prije jave u Veterinarsku stanicu kako bismo na vrijeme mogli odreagirati - zaključuje Mužević.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da "pčelari imaju pravo na naknadu štete za uništene pčelinje zajednice i opremu ako su na vrijeme prijavili sumnju na bolest, primjenjivali dobru pčelarsku praksu, pridržavali se mjera naređenih od strane veterinarske inspekcije te ako trajanje bolesti u trenutku njezina potvrđivanja nije dulje od 2 mjeseca. Zahtjev za naknadu štete podnosi nadležni veterinarski inspektor, a iznos naknade utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti uništenih pčelinjih zajednica i opreme na dan provođenja mjere". Svi pčelinjaci, upozoravaju, moraju biti registrirani u Registru farmi te moraju imati dodijeljen registracijski broj - JIBG.
Lidija Aničić
Na području RH u 8 mjeseci 50 prijava bolesti
Američka gnjiloća u RH se suzbija dugi niz godina, navode u Ministarstvu poljoprivrede. Svi pčelinjaci registrirani za uzgoj pčelinjih matica moraju biti klinički pregledani svake godine. U slučaju potvrde bolesti, provode se točno propisane mjere. Provjeravaju se i svi pčelinjaci u krugu od 3 kilometra od zaraženog pčelinjaka, i to svake godine. Za preglede, uzorkovanje i dijagnostiku novac je osiguran u državnom proračunu. Tijekom 2017. u RH je zabilježeno 65 mjesta izbijanja američke gnjiloće, a u 8 mjeseci 2018. njih 50 u 15 županija, najviše na području Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Zagrebačke i Bjelovarsko–bilogorske.
voćari zabrinuti
Voćke bi mogle ostati bez oprašivača