Vlada je, prema zasad neslužbenim informacijama, spremna u okviru mirovinske reforme pristati na određene kompromise, a prema jednom od njih u Hrvatskoj bi se do navršenih 67 godina radilo od 2033. godine, a ne kako je planirano od 2031. Također, za one koji imaju 41 godinu radnog staža do 2027. godine, ne bi se diralo u starosnu granicu od 60 godina, kada bi se ona podignula na 62 godine.

Međutim, ove najave nisu umirile sindikate, a o nekima od tih prijedloga razgovarali smo sa Krešimirom Severom, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata. Dobili smo ga upravo u trenutku kada se pozdravljao sa svojim kolegama nakon što su pregledavali Europski trg u Zagrebu i dogovarali kako će posložiti sadržaje, od pozornice do svega drugoga, na prosvjedu najavljenom za 20. listopada. Prema njegovim riječima, očekuju da će se ovaj put na prosvjed odazvati cijele obitelji s djecom, kao i starije osobe, "svi kojima treba čvrsta podloga pod nogama".
Sever kaže kako su im prijedlozi ministra Marka Pavića i njegovog tima i dalje neprihvatljivi.
"Dosad je ženama bilo prijelazno razdoblje tri mjeseca za godinu, oni su sada predložili da bi to bilo četiri mjeseca za godinu, dok se ne dostigne 67 godina starosti, a spremni su djelomice prihvatiti naš prijedlog da se ne dira produljenje životnog vijeka za dugogodišnjeg osiguranika (s 41 godinom staža), do 2027. godine. Mi smo to ocijenili besmislenim i rekli da ne treba podizati taj broj godina, jer će se to, nažalost, događati automatski, jer ljudi sve manje rade u sigurnim oblicima rada. To ne treba definirati, nego se onome tko je uspio ranije ispuniti uvjete za mirovinu to tako treba i omogućiti. Tu su bili spremni na nekakav kompromis. No, nama je cijeli taj model produljenja životnog vijeka na takav način, kao uvjeta za odlazak u punu mirovinu s obzirom na godine staža, neprihvatljiv, jer se time ništa ne dobiva", kaže Sever, dodajući kako hrvatski građani i sada kraće žive od europskog prosjeka i to za više od dvije godine. Prema Severovim riječima, to su bile jedine ministrove ponude koje su sindikati odbili i predložili da se ponudi nešto zasnovano na povratku radu do 65 godina do daljnjega, odnosno "dok se životni i radni uvjeti u Hrvatskoj ne promijene". "Istovremeno smo spremni vezati to uz skraćivanje razdoblja u kojem se može otići u prijevremenu mirovinu. Pa da umjesto dosadašnjih pet, jer su se i tako poslodavci rješavali radnika, a ne da bi radnici ‘trčali‘ u prijevremenu mirovinu, to smanji na četiri, ili tri godine. I na tome je ostalo. Radimo na pripremi prosvjeda i provjeravamo kako postaviti pitanje za mogući referendum. Nekakvih šansi još ima da reagiraju, ako konačno prepoznaju da su argumenti u našim rukama. Na drugim područjima ćemo vidjeti kako napraviti kompromis", smatra Sever.
On ističe i kako projekcije govore da će se smanjivati udjel troška mirovina u BDP-u. Prema njegovim riječima, njihov će udjel biti i za 3,8 posto manji nego sada, jer će se "broj onih koji su bili ‘spakirani‘ u mirovinu kao branitelji, nažalost, osjetnim dijelom smanjiti prirodnim putem". Pa će se i broj mladih umirovljenika s malo godina staža, što stvara velik pritisak - smanjivati.
Na pitanje zašto inzistirati na protivljenju radu do 67 godina starosti kada se većina ljudi koji završavaju strukovne škole, a ne upisuju fakultete, zapošljavaju već s 18 ili 19 godina te mogu mnogo ranije ispuniti uvjet od 41 godine staža, Sever kaže kako u praksi, posebice u budućnosti, neće biti tako. "Ako pogledate izvješće HZZO-a vidjet ćete da od 2003./2004. na ovamo, nakon izmjena Zakona o radu, pa ponovno 2013./2014., među novozaposlenima imate između 94 i 96 posto zaposlenih na određeno ili u nekom drugom, nesigurnom i nestalnom obliku rada. Ti mladi ljudi neće lako napuniti 41 godinu staža do 60 godina starosti. I njima će se događati, a već se i događa, da malo rade pa malo ne rade. To progresivno raste. Od 2002., kada je u Hrvatskoj bilo 10 posto od ukupno zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, 2016. je to naraslo na 22,2 posto, a 2017. palo na 20,6 posto. Ali zato što je dobar dio onih koji su radili u takvim oblicima rada otišao u inozemstvo", upozorava Krešimir Sever.