Filantropija, ili čovjekoljublje, prema jednoj definiciji jest ponašanje kojemu su poticaj humanitarne pobude odnosno djelovanje za dobrobit drugih kroz dobrotvorni rad, zaklade, donacije i slično.
Danas je popularno govoriti o filantropiji, no ta djelatnost u starome Osijeku nije bila nepoznata. Zanimljivo je pročitati što je o starim osječkim zakladama napisao pokojni osječki povjesničar, dr. sc. Stjepan Sršan u svome članku u Glasniku arhiva Slavonije i Baranje iz 2005. Naime, od kraja 18. stoljeća pa sve do 1945., kada komunistički režim zabranjuje njihov rad i zapljenjuje svu njihovu imovinu, u Osijeku je djelovalo osamdesetak humanitarnih zaklada. One svojim djelovanjem popunjavaju prazni prostor zbog nepostojanja socijalne politike. Sršan piše o zaboravljenoj građanskoj plemenitosti, odnosno moralnoj i etičkoj, a često i vjerski motiviranoj obvezi onih građana koji su bili imućniji i koji su uspjeli u životu da se na neki način oduže za taj dar i uspjeh osnivanjem raznih dobrotvornih i humanih zaklada i ustanova.

Samo se tako može protumačiti osnutak Huttler-Kohlhoffer-Monspergerove zaklade, čijim je novcem izgrađen nukleus današnje osječke bolnice i sirotište (današnja zgrada nadbiskupijskog Vikarijata u Strossmayerovoj ulici). Među važne osječke dobrotvore valja ubrojiti i Lorenza Jägera, Mirka pl. Reisnera, Faniku Masper, Adelu Deszaty (stari Osječani Ulicu Hrvatske Republike još uvijek nazivaju Desatičina), biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Iliju Lekića, Martina Gillminga, Marijanu Norman, Pavla grofa Pejačevića, Klaru Pfeiffer i Franju Franka. Zanimljiv je slučaj zanamenite osječke dobrotvorke Josipe Glembay, kojoj se Miroslav Kreža opako narugao u svojoj dekonstrukciji građanskog društva u fikcionalnoj drami "Gospoda Glembajevi" stavivši u usta jednom od svojih likova rečenicu "Die Glembays sind Mörder und Falschspieler." (Glembajevi su ubojice i varalice.). Da ne bude zabune, jedini poznati Glembayevi u Hrvatskoj bili su oni osječki.
Protekli Tjedan filantropije u Osijeku podsjetio nas je na nasljeđe osječkih dobrotvora, ali i današnje primjere dobre prakse. Zanimalo nas je koliko u Osijeku ima dobrovoljnog rada u zajednici. Ugodno smo se iznenadili da taj oblik filantropskog djelovanja nije rijedak. U Volonterskom centru Osijek doznajemo da su od početka godine u razne organizacije uputili više od 350 volontera. Najbrojniji su mladi ljudi. Zapažen je njihov angažman u Dječjoj osječkoj kreativnoj kućici Dokkici, Udruzi za rad s mladima Breza te njihov rad s djecom s teškoćama u razvoju ili s posebnim potrebama. Kako nam je objasnila Lejla Šehić Relić, direktorica Volonterskog centra, kod volontiranja je važan rad za javno dobro te se ono ne iscrpljuje samo u humanitarnim aktivnostima. Zato nije isključeno da ćete volontere možda susresti kako na ulici dijele letke ili stoje uz obavijesni štand. Volonteri se upućuju i u domove za stare osobe, rade s maloljetnim izbjeglicama bez pratnje starijih, a odlaze i u MUP-ovo prihvatilište za tražitelje azila u Kutini. Zanimljivo je i korporativno volontiranje, kada se neke tvrtke uključuju u pojedinačne akcije za javno dobro omogućujući zaposlenicima da, primjerice, jedan svoj radni dan provedu bojeći klupe na promenadi.

U volontiranje se uključuje sve veći broj škola, u kojima se osnivaju volonterski klubovi, što je neka vrsta odgoja za volontiranje. Nesebične volontere možemo susresti i u radu Katoličke udruge Veronikin rubac Osijek, koja pomaže svima koji su u potrebi, kako nam je svojedobno kazala Marija Šešo, njezina utemeljiteljica i predsjednica. Velik broj volontera svih dobnih skupina u svojim brojnim aktivnostima angažira i Gradsko društvo Crvenog križa Osijek. Volontirati može svaka osoba koja ima želju i volju. Mnoge od njih proći će odgovarajuće specijalističke edukacije, poput one iz prve pomoći ili priprema za djelovanje u katastrofama i kriznim situacijama.
- Stalno aktivnih volontera je između 50 i 100, a za izvanredne situacije možemo sigurno računati na 250 do 350 volontera koji više nisu aktivni ali su spremni odazvati se kada je takva potreba - rekla nam je zamjenica ravnatelja Martina Hećimović.