ĐAKOVO
Nespecifičan proljev kod svinja, nagla uginuća u tovu, slaba plodnost krmača, uginuća janjadi, otpadanje vune kod ovaca u vrijeme kada bi ona trebala biti najljepša, smanjenje mlijeka kod krava, slabo napredovanje pilića, kvocanje pura…, samo su neki od zdravstvenih problema s kojima se upravo u ovo vrijeme, u rujnu i listopadu, a ekstremno razdoblje je i srpanj, susreću vlasnici stoke u svojim uzgojima. Događa se to baš u vrijeme kada se skida pšenica, ječam…, i kada je berba kukuruza. U nedostatku starog uroda i izbjegavanju kupnje hrane, vlasnici stoku hrane novim urodom, direktno s polja, ne dajući mu vremena da se zrno prosuši, a time čine veliku pogrešku. Kukuruzom, koji je bez sušenja s polja direktno završio u hranilici, pred stoku se stavlja hrana u kojoj su se razvili mikotoksini, alkaloidi, biogeni amini…, štetne tvari čijim unosom u organizam životinje otvaraju i ulaz svemu štetnom iz okoline te životinjama pada imunitet. Učinka nema ni dani lijek, nastaju zdravstveni problemi koji mogu završiti uginućem, a najgori je scenarij masovnim uginućem u uzgoju. Upozorava na to stručnjak Veterinarske stanice Đakovo dr. sc. Tomislav Šperanda, dr. vet. med., ukazujući na važnost korištenja ispravne recepture hrane za stoku. Štetno djelovanje tih tvari na stoku kasnije šteti i ljudima, konzumentima njezina mesa i drugih proizvoda.
– Jer 70 posto zdravlja ovisi o ispravnosti hrane. No čovjek je netom skinuo kukuruz i, u nedostatku hrane i da izbjegne njezinu kupnju, koristi ga direktno s polja. A taj kukuruz je zelen, on prvo treba odstajati dva do tri tjedna da se prosuši, da se zrno smiri, stabilizira, jer i to je živi organizam. Pogotovo ako ima vlage, a ovo je specifična godina koja je imala dugi kišni, pa dugo sušno razdoblje - upozorava dr. sc. Šperanda.
Najbolje u čardaku
Lijek dan bolesnoj životinji nije čarobni štapić, upozorava, nego je potrebno korigirati i hranu, zoohigijenske uvjete. Problem s unosom hrane pune mikotoksina i drugih štetnih tvari u organizam životinje kontinuiran je i Veterinarska stanica (VS) Đakovo upravo, potvrđuje direktor Ante Strmotić, prima brojne pozive s terena zabrinutih vlasnika stoke.
– U tim kritičnim mjesecima, srpnju, odnosno rujnu i listopadu, nakon skidanja novog uroda za stočnu hranu, imamo i više od 100 posto intervencija više. Godina je bila specifična – dugi kišni, pa dugo iznimno sušno vrijeme, s uvjetima povoljnima za stvaranje štetnih tvari u žitaricama koje ljudi koriste za prehranu stoke - kaže Strmotić.
– Vlasnike stoke želimo naučiti kako da ispravno koriste hranu, prema ispravnoj recepturi, naučiti da uzimaju detoksikante i deaktivatore. Detoksikanti moraju biti visoko aktivirani, odnosno sprječavaju djelovanje štetnih tvari u hrani. Njihovo korištenje mora biti kontinuirano. Detoksikanti su ujedno i imunostimulatori - kaže dr. sc. Šperanda. Štetnost i prisutnost mikotoksina ilustrira podatkom da ih je, kada se prije 20 godina počeo baviti njima, bilo 300 poznatih, a sada ih je, ističe, čak 3000, i štetno djeluju na stoku i ljude. Upozorava na najveću pogrešku – ljudi kukuruz skidaju s polja i odmah ga daju stoci. Osim na to što što on ne odstoji, ovaj stručnjak upozorava i na neadekvatnu pohranu kukuruza, pa kaže da je najbolji onaj čuvan u – dobrom starom čardaku, s dobrim provjetravanjem, i tu je najbolje sušeni kukuruz. Struka ukazuje na čestu "grešku u koracima" kod vlasnika uroda, hrane – pohranu u (stare) silose, s plijesni, koji se kondenziraju iznutra i eto problema s vlagom i nastankom štetnih tvari. Dr. sc. Šperanda podsjeća na važnost dezinfekcije, dezinsekcije i drugih mjera nužnih da silosi jamče ispravnu pohranu uroda, tj. stočne hrane.
Hranom protiv uginuća
S ovim stručnjakom uzgajivač ovaca Željko Fabric iz Drenja redovito kontaktira, i otkako sluša njegove savjete o prehrani, prestala su i uginuća njegove janjadi i ovaca.
– Imam solidnu stoku i solidnu hranu, a trpio sam velike gubitke, pa sam se obratio dr. Šperandi koji mi dolazi svaka tri mjeseca davati savjete o prehrani i sastavlja komponente hrane za stoku. Dotad sam imao 20 - 30 posto pogrešaka na kojima sam morao učiti. Osim uginuća, jedne godine imao sam i dosta pobačaja kod ovaca. Tada nisam znao da je stvar u hrani i unosu štetnih tvari - kaže Fabric. Dodaje, narod nema novca da kupuje suhu robu, koristi netom ubrani kukuruz i tako nastaju problemi.
Stručnjaci VS-a Đakovo kažu kako je ovom problemu izložena cijela Đakovština, gdje su brojni tovljači, s više tisuća jedinki u tovu peradi, svinja.
– Apeliramo na vlasnike stoke da ispravno primjenjuju hranu, i to zdravu hranu, prema ispravno posloženoj recepturi, prema ispravnom sirovinskom sastavu, neka dođu kod nas i uzimaju detoksikante, pitaju za savjet stručne osobe. Pregovaramo s mješaonicama koje prave premikse za stočnu hranu, neka odmah u premikse ubace deaktivatore - kaže dr. vet. med. Šperanda.
Direktor Veterinarske stanice Strmotić ističe da su njezine edukacijske usluge besplatne.
Kako doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, u svrhu prevencije i podizanja kvalitete hrane za životinje ono provodi Plan monitoringa hrane za životinje, gdje je jedna od pretraga i ona na mikotoksine. Planom je predviđeno na godišnjoj razini napraviti ih 540. Tijekom rujna i listopada uzimaju se uzorci iz žetve 2018. godine, pa je u tijeku akcija uzorkovanja merkantilnog kukuruza na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti u razdoblju od 3. rujna do 15. listopada. Uzorci se dostavljaju na analizu u laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta, Laboratorija za analitičku kemiju u Zagrebu.
Suzana Župan
prvo pravilo
Novi kukuruz mora na sušenje
Dr. sc. Tomislav Šperanda, dr. vet. med.,
stručnjak za mikotoksine, Veterinarska stanica Đakovo
Ekstremni su razdoblja tijekom godine kada je riječ o problemu prehrane stoke netom skinutim urodom srpanj, kada se skida pšenica, ječam..., te rujan i listopad, vrijeme skidanja kukuruza
“Plijesni polja” i “plijesni skladišta”
- Mikotoksini mogu nastati i predstavljati problem poljoprivrednicima na polju, neposredno prije i nakon žetve, tijekom procesiranja, transporta i uskladištenja. Najčešće plijesni na terenu jesu “plijesni skladišta” i “plijesni polja”. Prisutnost pijesni ne znači obvezno i prisutnost njezina toksina u hrani za životinje, pa pretrage na plijesni ne moraju nužno ukazivati i na prisutnost mikotoksina. Stoga je preporučljivo napraviti odmah pretragu na mikotoksine, što je ušteda na broju pretraga te ujedno imamo valjan rezultat. Mikotoksini nisu ravnomjerno raspoređeni na kontaminiranoj hrani, pa je prilikom pretraživanja krmiva ili uopće hrane za životinje, najbolje napraviti pretragu na više vrsta mikotoksina istovremeno. Konzumacijom kontaminirane hrane za životinje ne mora značiti da će one i pokazati neke kliničke znakove bolesti, to ovisi i o drugim čimbenicima kao što su koncentracija unesenih mikotoksina, vrijeme izlaganja organizma mikotoksinima, međudjelovanje toksina te vrsta i dob životinja - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Uzorkovanje merkantilnog kukuruza
Poljoprivredna inspekcija, kažu u Ministarstvu, provodi službene kontrole uzimanja uzoraka merkantilnog kukuruza radi određivanja prisutnosti mikotoksina. “Uzorci se uzimaju tijekom berbe ili odmah nakon nje. Uzorkovanje se provodi u 5 slavonskih županija kod proizvođača koji ga imaju zasijanog na minimum 10 hektara, na mjestima gdje su veća oštećenja klipa od kukuruznog moljca, ili druga mehanička oštećenja, kod onih koji urod skladište i kojim hrane stoku”, navode u Ministarstvu. Ističu važnost preventivnih predžetvenih mjera, uzgoja otpornih sorti, križanja (hibridi visok prinos, niska otpornost stresu), provođenja agrotehničkih mjera, testiranja tla, rotacije kulture, navodnjavanja...