Objavljeno 25. rujna, 2018.
Izmjene će biti usklađene do slanja zakona u Hrvatski sabor na prvo čitanje
Do 14. listopada otvorena je javna rasprava o izmjenama paketa mirovinskih zakona koji hrvatskim građanima donosi duži radni staž i kasniju dob umirovljenja. Na portalu e-savjetovanja objavljeni su prijedlozi izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Kako je najavio ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, u javnu je raspravu poslan prijedlog paketa mirovinske reforme s kojom su građani djelomice upoznati ovih dana, a moguće izmjene bit će usklađene do slanja zakona u Hrvatski sabor na prvo čitanje, što se očekuje za mjesec dana.
Kompromis
Ministar je u ponedjeljak, nakon sastanka s predstavnicima sindikata, najavio kako je Vlada spremna izići s kompromisnim prijedlogom. Sindikati traže drukčija pravila o dobi umirovljenja i prijevremenom umirovljenju, a koalicijski partneri i mirovinski fondovi priznavanje dodatka na mirovinu i osiguranicima 2. stupa. Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, koalicijskog partnera HDZ-a, u utorak je izvijestio kako će u prvo saborsko čitanje ići prijedlog prema kojem će svi osiguranici, i oni stariji od 1962. godišta i oni mlađi, koji su bili u kombiniranom sustavu - prvi i drugi stup - imati dodatak od 27 posto. "Naravno, 27 posto do 2001. u cijelosti i 27 posto na onih 15 posto koje su plaćali od 2002. do danas ili do trenutka umirovljenja, što je matematički 20,25 posto", rekao je Kosor. Kompromis u razgovorima s resornim ministrom, rekao je Kosor, bio je da ostane otvoren povratak u prvi stup. "Mi smo na to pristali jer računamo da će svi oni koji će imati jednake mirovine, vratili se u prvi stup ili bili u prvom i drugom stupu, s dodatkom od 27 posto ostati u drugom stupu, a takvih je dvije trećine", rekao je. U Hrvatskoj je, dodao je, i ona trećina radnika mlađih od ‘62. godišta koji su primali minimalac, za koje nikako ne može biti rješenje ostanak u kombiniranom sustavu i koji će imati veće mirovine ako dobiju mogućnost povratka u prvi stup.
Radi jačanja održivosti mirovinskog sustava predlaže se ubrzavanje izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu prema muškarcima, i to podizanjem dobi za četiri mjeseca godišnje, od 1. siječnja 2019. sve do kraja 2026. Od 1. siječnja 2027. izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. dob za žene i muškarce počinje se podizati za šest mjeseci godišnje do 1. siječnja 2031., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Postupno izjednačavanje
Predlaže se ubrzavanje i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu prema muškarcima za prijevremenu starosnu mirovinu tako da se dob i mirovinski staž potrebni za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. do kraja 2026. Od 1. siječnja 2027. uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za šest mjeseci godišnje te će od 1. siječnja 2031. trebati navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu. Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za osiguranike koji imaju 35 godina mirovinskog staža povećava se polazni faktor sa sadašnjih 0,15 posto na 0,34 posto po mjesecu. Kako bi se destimulirao raniji odlazak u mirovinu, prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, a uzimajući u obzir prosječno trajanje života korisnika, činjenicu da se mirovina duže koristi, da se važeće normativno rješenje smanjenja nije pokazalo razmjerno pogodnostima zbog ranijeg odlaska u mirovinu te da djeluje destimulativno na kasniji odlazak u mirovinu, predlaže se primjerenije umanjenje prijevremene starosne mirovine. Propisuje se linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu.
Predlaže se i povećanje najniže mirovine od tri posto.
Dijana Pavlović/H
Branko Hrg
saborski zastupnik HDS-a
NEKIM BI STRUKAMA TREBALO OMOGUĆITI I RAD DO 70. GODINE
Saborski zastupnik HDS-a Branko Hrg i HSLS-ov Darinko Kosor u utorak su mirovinsku reformu, o kojoj je javna rasprava u tijeku, ocijenili, "uz neke dodatke", pozitivnom. "Naš klub, HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a, obavio je tri kruga razgovora s ministrom Pavićem i njegovim timom o mirovinskoj reformi, a rezultat tih razgovora uvođenje je u prijedlog dodatka za one koji su prema zakonu ušli u drugi mirovinski stup a bili su onemogućeni dobivati dodatak", rekao je Hrg na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru. Kosor je pohvalio i najavljeno smanjenje naknade za mirovinske fondove, čime će, ističe, oko 150 milijuna kuna godišnje ostajati više za mirovine. "Očekujemo da se riješi pitanje ne samo za povećanu penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu nego i za povećanu penalizacija za poslodavce. Jedno je ako sam želiš u prijevremenu mirovinu, a drugo je ako vas poslodavac tjera", istaknuo je Kosor. Hrg je mišljenja kako bi nekim skupinama građana i struke trebalo omogućiti da rade i do 70. godine ako to žele i ako su sposobni raditi, u prvom redu liječnici.
SEVER: LJUDI SU UTONULI U REZIGNACIJU
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za N1 je u utorak rekao kako su sindikati upozoravali Vladu da se ne brza s mirovinskom reformom te da je bilo dovoljno vremena da se sve dogovori, "ali kada se obvežete pred Europskom komisijom, onda će ona i činiti pritiske da se te obaveze ispune". Najavio je da sindikati ne odustaju o organizacije prosvjeda. "Ljudi su utonuli u opću rezignaciju. Izvući će ih hrvatska reprezentacija, ali kad treba izići za sebe, to je teško, kad treba iz solidarnosti izići, onda još teže. Ne trebaju izići zbog mene ili mojih sindikalnih zahtjeva. Mirovinska reforma tiče se svih, od zaposlenih i nezaposlenih do školaraca, studenata, djece koja nisu rođena, jer ove reforme sežu u budućnost", kaže Sever. Podsjeća kako se sindikati otpočetka protive dizanju dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina i poziva se na brojne projekcije koje pokazuju da će Hrvati i u budućnosti imati kraći životni vijek od ostatka EU-a.
14.
listopada je datum do kojeg je otvoreno e-savjetovanje o paketu mirovinskih zakona