Uoči dolaska zimskog vremena nije naodmet podsjetiti na mnoge stare i nemoćne samce, odnosno osobe o kojima se ima tko brinuti, no svoje obveze ne ispunjavaju. Iza vrata mnogih stanova tako žive osobe o kojima brigu vodi samo patronaža služba određena od strane liječnika obiteljske medicine. No nakon što patronažne sestre savjesno obave svoju dužnost, takve su osobe prepuštene same sebi. Srećom, uvijek ima onih koji, iako nisu u obvezi, nerijetko pomognu takvim osobama u onolikoj mjeri koliko to mogu učiniti. Pritom su u prvom redu susjedi koji su, prema riječima Ivke Kaurinović, ravnateljice osječkog Centra za socijalnu skrb, upravo ti koji najčešće prijavljuju slučajeve zanemarivanja starijih i nemoćnih osoba.

- Obično su susjedi ti koji nama prijave da nešto ne štima, odnosno da nitko ne vodi brigu o određenoj osobi koja je starija, odnosno nemoćna. Ne mora nužno biti stara, no dovoljno je da je bolesna i da o njoj nitko ne vodi računa - potvrdila je Kaurinović. Da je katkad čak i to kasno, potvrdio je nedavni slučaj smrti starijeg muškarca u okolici Osijeka koji, unatoč tome što je umro zbog zdravstvenih poteškoća, nije imao nikoga tko bi o njemu vodio brigu te svakako otvara pitanje zanemarivanja starih i nemoćnih osoba. Slične slučajeve bilježi osječki Centar za socijalnu skrb, što potvrđuje ravnateljica Ivka Kaurinović, dodajući da su se ipak u posljednje vrijeme prijave zanemarivanja ipak rjeđe nego što je to bilo ranije.
- Katkad intervenira bolnica u slučajevima da je osoba smještena ondje, a nakon što je završena hospitalizacija nema nikoga tko bi o njoj brinuo, pa zovu nas. Dogodi se i da liječnici ne mogu doći do srodnika, odnosno djece pa se intervenira prema nama da vidimo o čemu je riječ, treba li te osobe smjestiti u udomiteljske obitelji. Inače, u slučajevima zanemarivanja bolesnih i nemoćnih osoba slijedi prijava policiji koja istražuje i nadalje slučaj prosljeđuje Državnom odvjetništvu, no ne sjećam se da je DORH ikada ikoga kaznio. Moram naglasiti kako je važno da je u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji od 1. siječnja ove godine uvrstio i zapostavljanje starog i nemoćnog člana obitelji – naglasila je Kaurinović. Pod zapostavljanjem porazumijeva se neredovito davanje hrane i pića, odnosno lijekova koje starija osoba koristi. Nadalje, tu je i neadekvatna briga o presvlačenju, kao i nepružanju zdravstvene skrbi i drugo. Nakon prijave nerijetko se alarmira i policija koja potom, smatra li da ima elemenata iz djelokruga Centra za socijalnu skrb, toj ustanovi prosljeđuje slučaj. Ima li osnove, CZSS će za nezbrinute osobe pronaći adekvatan smještaj. Dodajmo tome da je zakonska obveza zaposlene djece skrbiti o roditeljima. No, ne postupaju svi na moralan način, pa su kao takvi prijavljeni nadležnim institucijama, a sve u cilju zbrinjavanja starog, odnosno nemoćnog člana obitelji.
Država tako katkad pojedinu djecu, pa i unučad, mora zakonskim mjerama i represijom, odnosno novčanom, pa i kaznom zatvora, natjerati na skrb o nemoćnim članovima obitelji. Iz PU osječko-baranjske poručuju da ako netko sumnja da zna za slučajeve s elementima prekršaja ili kaznenog djela u postupanju u odnosu na starije osobe, neka o tome obavijesti na broj 192, odnosno nadležni Centar za socijalnu skrb. Dodajmo tome da se slučaj zapostavljanja starijeg ili nemoćnog člana obitelji kažnjava s 10.000 kuna novčane kazne, odnosno kaznom zatvora od najmanje 45 dana. Da o svemu tome ne treba šutjeti pokazuje i podatak kako tek 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina, prema saznanju iz Ureda pučke pravobraniteljice, vodi adekvatnu brigu o svojim starijima.