Više od šest milijardi kuna potrošili su hrvatski građani prošle godine na lijekove. U Slavoniji i Baranji potrošeno je na lijekove nešto više od pola milijarde kuna, točnije 595 milijuna.

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2017. godinu, potrošnja lijekova iznosila je 1061,11 doza na 1000 stanovnika na dan, odnosno financijski sveukupno 6.131,627.475 kuna. Prema tome ispada da svaki hrvatski građanin popije malo više od jedne tablete na dan, a u dvije slavonske županije i više od toga, i to Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj.


Očit je porast potrošnje, jer u 2016. godini građani su koristili 1045,88 dozna na dan na 1000 stanovnika, a potrošili su 5,8 milijardi kuna. U 2015. godini ti su brojevi bili još niži - 998,56 doza na dan, a potrošeno je nešto manje od 5,3 milijarde kuna. Ako idemo malo dalje u prošlost, HALMED-ovi podaci iz izvješća za 2004. godinu pokazuju da se tada trošilo tek 658,14 doza na dan na 1000 stanovnika, a potrošeno je gotovo upola manje novca nego lani - 3,8 milijardi kuna.
Drugu godinu zaredom, u Slavoniji i Baranji prva na listi prema izvanbolničkoj potrošnji lijekova je Virovitičko-podravska županija s 1073,78 doza lijekova na dan na 1000 stanovnika. Na drugom mjestu je Vukovarsko-srijemska županija s 1066,45 doza, na trećem Osječko-baranjska s 1000,25, a na četvrtom mjestu Brodsko-posavska županija s 976,92 doze na dan na 1000 stanovnika. Požeško-slavonska županija, koja se godinama nalazila na prvom mjestu, lani je imala najmanju potrošnju među županijama u istočnoj Hrvatskoj i ona je na 1000 stanovnika iznosila 827,33 doza.
Najviše novca za lijekove potrošeno je u izvanbolničkoj potrošnji prošle godine na području Grada Zagreba, i to nešto više od 819 milijuna kuna, potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji 373,2 milijuna kuna, u Primorsko-goranskoj županiji 281,9 milijuna kuna, u Zagrebačkoj županiji 264,3 milijuna kuna, dok je peto mjesto u državi, a prvo u Slavoniji, zauzela Osječko-baranjska županija s 231,8 milijuna kuna.
Stanovnici Osječko-baranjske županje potrošili su pet puta više novca za lijekove u izvanbolničkoj potrošnji prošle godine nego primjerice stanovnici Požeško-slavonske županije koji su lani za lijekove dali 42,6 milijuna kuna. U Vukovarsko-srijemskoj županiji prošle godine potrošeno je za lijekove 137,9 milijuna kuna, Brodsko-posavskoj 113,3, a Virovitičko-podravskoj županiji 59,2 milijuna kuna.
U Slavoniji i Baranji najviše je potrošeno lijekova za kardiovaskularne bolesti, potom na lijekove koji djeluju na živčani sustav, dok su na trećem mjestu u izvanbolničkoj potrošnji bili lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari.
Za lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sustav samo u izvanbolničkoj potrošnji građani su u Osječko-baranjskoj županiji potrošili više od 50,6 milijuna kuna. Za lijekove koji djeluju na živčani sustav potrošeno je 48,8 milijuna kuna, a za lijekove koji djeluju na probavni sustav i mijenu tvari nešto više od 43,3 milijuna kuna. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, za lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sustav, protrošeno je nešto više od 30 milijuna kuna, Brodsko-posavskoj 25,5 milijuna, Virovitičko-podravskoj 14 te u Požeško-slavonskoj 10,1 milijun kuna.Što se tiče potrošnje lijekova koji nisu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje lani su građani najviše potrošili na acetilsalicilnu kiselinu i to 49,8 milijuna kuna, potom na paracetamol 40,5 milijuna, ibuprofen 38,7 te paracetamol u kombinaciji s psiholepticima 38,3 milijuna kuna. Najkorišteniji lijek u Hrvatskoj prošle godine bio je iz skupine rampiril - za krvožilni sustav, kojih je potrošeno 65,52 doze na 1000 stanovnika na dan. Na drugom mjestu je acetilsalicilna kiselina s 57,78 doza.

Najprodavaniji lijek prema financijskoj potrošnji bio je iz skupine trastuzumab, za liječenje raka, na koji je potrošeno 110,8 milijuna kuna. Na drugom mjestu je ibuprofen s 88,5 milijuna kuna. U izvanbolničkoj potrošnji najviše je trošeno za ibuprofen i to 87,5 milijuna kuna. Za namirnice za enteralnu primjenu potrošeno je 68,1, a za inzulin aspart nešto više od 63 milijuna kuna.

Što se tiče ukupne potrošnje lijekova u 2017. godine, najviše je potrošeno na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, i to 1,3 milijarde kuna, dok je na lijekove s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari potrošeno više od 799 milijuna kuna.