Bicikli su sve popularnije prijevozno sredstvo, ali se s povećanjem biciklista na cestama pojavio i problem njihovog sve većeg stradavanja. Od 2010. do 2017. godine zabilježeno je 11.222 prometnih nesreća s biciklistima u kojima je smrtno stradalo njih 203, a teško ozlijeđeno 2685.

- Biciklisti pripadaju u visokorizičnu skupinu sudionika u prometu, a za crne statistike su krivi i sami, jer pojedinci pridaju premalu važnost sigurnosti. Samosvijest je važna, a ne da se voze navečer u tamnoj odjeći i bez reflektirajućih površina. Infrastruktura također nije dobra, a kada se sve to spoji, dolazi do pogubnih situacija. Zapravo, cijeli život moramo raditi na edukaciji - ističe udruga Sigurnost u prometu. Dodaje se kako upravo zbog manjka edukacije biciklisti često predstavljaju veliku opasnost u prometu.
Statistike kažu da udjel prometnih nesreća s biciklistima u ukupnom broju prometnih nesreća iznosi 3,96 posto. Udjel poginulih biciklista u ukupnom broju poginulih osoba u cestovnom prometu iznosi 7,02 posto. Biciklisti su prouzročili 62,5 posto nesreća u kojima su sudjelovali, a za 60 posto prometnih nesreća u kojima su smrtno stradali su bili krivi vozači bicikla.
Udruga Sigurnost u prometu je u sklopu Europskog tjedna mobilnosti prošloga tjedna organizirala Školu bicikliranja 18+, a u Zagrebu je održan i okrugli stol ‘‘Značaj biciklističkog prometa u planovima održive urbane mobilnosti‘‘. U pojedinim europskim metropolama se biciklima ostvaruje i do 40 posto svih putovanja u gradu, što u Hrvatskoj još uvijek nije razvijeno u dovoljnoj mjeri.
- Udruga organizira besplatne edukacije u cijeloj Hrvatskoj, a praksa je pokazala da biciklisti često precjenjuju svoje sposobnosti. Smanjenjem automobila za 20 posto i u istoj mjeri povećanjem korištenja bicikala bi se napravio velik iskorak. Postupno treba mijenjati svijest građana, kako bi se ukazalo na brojne prednosti korištenja bicikla, ali ujedno treba i upozoriti na postojeće opasnosti - rekao je Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu.
- Korištenje bicikla ima velike prednosti, počevši od zdrave aktivnosti, do toga da ne zagađuje okoliš. Dvanaest posto građana EU-a koristi bicikli svaki dan. S infrastrukturom mnogi imaju probleme. Često se od postojećih pješačkih zona dodaju biciklističke staze. Tako građani imaju sužen prostor hodanja, a biciklistička staza ne bude dovoljno velika. Umjesto toga bolje bi rješenje bilo da se na postojećim cestovnim infrastrukturama rade promjene. Uvijek treba dati prioritet sigurnosti i potrebno je sustavno planirati biciklistički promet - naveo je Marko Slavulj s Fakulteta prometnih znanosti.
U Zagrebu je, primjerice, biciklistička mreža rascjepkana i heterogena, a isto vrijedi i za većinu Hrvatske. Stručnjaci zbog toga ističu važnost sustavnog planiranja i gradnje kvalitetne biciklističke strukture u gradovima.