Ove godine nismo imali ponavljača. Djeca upućena na dopunski rad u lipnju sve su uspjela položiti, pa nismo imali ni popravne ispite u kolovozu – kaže Blaženka Jelaš, ravnateljica OŠ Retfala, jedne od najbrojnijh osječkih osnovnih škola. Slično je i u većini drugih hrvatskih škola koje, iako gube sve više učenika, bilježe sve manje ponavljača razreda.

Naime, unazad deset godina broj učenika koji ponavljaju razrede prepolovio se i u osnovnim i u srednjim školama, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku. Ipak, unazad dvije školske godine, Osječko-baranjska županija treća je najgora prema broju ponavljača u srednjim školama, druga po redu ima najviše osnovaca ponavljača, dok je na trećem najgorem mjestu kada je riječ o osnovcima još jedna slavonska županija - Brodsko-posavska.


Broj ponavljača u protekle dvije školske godine smanjio se za gotovo 400, pa je tako razred u protekloj godini ponovilo 879 osnovaca i 2557 srednjoškolaca. Većina srednjih škola drastično je srezala "padove razreda", u čemu se ističe Brodsko-posavska županija koja je gotovo prepolovila taj broj - sa 120 na 69, dok je istovremeno imala najveći porast osnovaca koji su ponovili razred, njih 28 više. Taj problem ipak nema brodska OŠ Dragutina Tadijanovića. Među više od 300 učenika nisu imali ponavljača ni ove, a ni prošle godine. Ravnateljica Ana Blagović u više od 30 godina rada u školi najvećim dijelom kao pedagoginja, kaže uvijek se trudila da se svako dijete s obzirom na njegove sposobnosti dovede do minimuma za pozitivnu ocjenu.
- Nitko ne "ruši" dijete da roditelj cijelu godinu nije upoznat s njegovim ocjenama. Kroz godine smo imali ponavljača, i to bi uglavnom bila djeca koju prate obiteljski problemi, bilo da je riječ o teškoj materijalnoj situaciji, samohranim roditeljima, bolestima - ističe Blagović. Kaže da nastoje ne "rušiti" djecu u osnovnoj školi koja je obvezna.
- To svakako financijski negativno utječe i na roditelje koji onda jednu godinu više moraju plaćati. Također, iako sa svim ponavljačima kasnije dodatno radimo, neki se poprave, neki ne - kaže ravnateljica brodske škole.
Ni osječka OŠ Retfala među više od 500 učenika nije imala ni jednoga ponavljača, a godinu ranije samo jednoga, i to sedmaša. Ravnateljica Blaženka Jelaš u 42 godine rada u školi ne pamti kada je prvašić ponavljao razred, a općenito gotovo da i nisu imali ponavljača u nižim razredima u novije vrijeme. No, vrati li se unatrag, ravnateljica koja će nagodinu u zasluženu mirovinu, priznaje da je i kod njih bilo više učenika koji su ponavljali razred.
- Ako koje dijete u nižem razredu ima jednu negativnu ocjenu, može upisati viši razred sve dok ne krene u četvrti, a s dvije negativne može na dopunski rad. Prije je bilo ponavljača u svakom razrednom odjelu po nekoliko, ali taj broj s godinama se smanjivao tako da danas ili nemamo ponavljača ili ih je u neznatnom broju - kaže Jelaš. Najvećim dijelom pripisuje to drukčijem odnosu roditelja prema djeci i školi, ali i učinkovitosti dopunske nastave.
- Roditelji se danas mnogo više bave svojom djecom, dok je prije dijete najčešće samo vodilo brigo o pisanju zadaća i školi. Vjerujem da nemamo popravaka i ponavljača i zbog toga što djeca uspiju ispraviti ocjene zahvaljujući dopunskom radu, gdje u malim grupama učitelj točno zna što učenik nije znao i na čemu treba raditi. Najčešće su to učenici viših razreda s negativnim ocjenama iz matematike, kemije i geografije - kaže Jelaš. S druge strane, kaže da su danas u nekim školama učitelji i nastavnici popustljiviji, što dovodi i do manjeg broja negativnih zaključnih ocjena, ali i do "poplave" odlikaša.
- Ponavljača treba biti ako za to postoji razlog, ali učitelji često idu linijom manjeg otpora, ne žele si stvarati stresne situacije. Ocjene ne treba poklanjati, a posebice mi smeta trend superodlikaša - zaključuje Jelaš.
Neki će pak reći da se smanjenje broja ponavljača i ne može nazvati pozitivnim, nego uzročno-posljedičnom vezom uznemirujućeg broja izgubljenih učenika - u posljednjih 13 školskih godina ostali smo bez više od 104.000 školaraca, najgore je u Slavoniji i Baranji koja je izgubila više od 34.000 učenika! Djelomice bi se s time složio Darko Špoljarić, ravnatelj polivalentne Srednje škole Marka Marulića Slatina, koja je među više od 400 učenika ove godine imala samo jednog ponavljača. U Virovitičko-podravskoj školi učenici mogu upisati opću gimnaziju te zanimanja ekonomist, elektrotehničar, poljoprivredni tehničar, opći i agroturistički tehničar.

Ravnatelj Špoljarić, koji u školi radi dvadesetak godina, kaže kako su ranijih godina imali mnogo više ponavljača. Vjeruje da je u tome veliku ulogu imao dramatičan gubitak stanovništva, a samim time i školaraca, no, ne slaže se da su profesori postali popustljiviji. Dapače, kaže da su profesori educiraniji i strpljiviji, a i da je škola sada bolje opremljena, što utječe i na uspjeh učenika. Većina učenika kroz dopunski rad uspijeva uspješno položiti predmete.
- Dopunski rad pokazao se isplativijim i korisnijim od popravnog ispita, iako taj rad profesorima nije dodatno plaćen. U deset dana dopunske nastave profesor se može individualno maksimalno posvetiti učeniku, što daje mnogo bolje rezultate od popravnog ispita - komentira Špoljarić. Najčešće na dopunsku nastavu ili popravak idu prvaši strukovnjaci, a Špoljarić detektira uzrok problema.
- Učenici nam dolaze s nedovoljnim predznanjem iz pojedinih predmeta, pa dopunsku nastavu slušaju uglavnom iz općih predmeta, ali bude i strukovnih kojima se tek moraju prilagoditi. Problematično je i ukidanje bodovnih pragova pri upisu u školu, pa sada i oni sa znatno manjim brojem bodova od nekadašnjeg praga uspiju upisati i gimnaziju - ističe Špoljarić.