Sve je više proizvoda i usluga na tržištu, a sve manje radnika koji ih stvaraju, ekonomska je svakodnevica koja nas već okupira, a još sigurnije tijekom koje godine izvjesno čeka. Napredak tehnologije, u prvom redu digitalizacija te robotizacija, doveo je do ukidanja brojnih radnih mjesta, ali i stalni pad za angažmanom radne snage. Pa čak i u uslužnoj industriji sve su češći slučajevi da hologrami ili pak roboti obavljaju usluge koje su donedavno bile isključivo u "ljudskoj servisnoj nadležnosti", automatski upravljani automobili već obavljaju transport putnika bez vozača, a trgovine s 3D printerima mijenjaju prodavačice, stvarajući personalizirane proizvode prema želji kupaca koji ih sami kreiraju, kaže Sanela Dropulić, direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra.

- U Europskoj Uniji sve je snažnija inicijativa, pod pritiskom smanjenja radne snage u proizvodnim procesima, potrebe uvođenja zajamčenog osobnog dohotka. Globalna ekonomija nezaustavljivo gura naprijed na krilima tehnologije, a sve više ljudi ostajat će bez posla jer ih proizvodni procesi ne trebaju. Vlade država koje ne žele socijalne nemire morat će osigurati da njihovi građani bez obveze rada i svi do jednoga, imaju koliko - toliko pristojnu naknadu za život, ali u prvom redu za potrošnjom koja je pokretač svakog gospodarstva. Ta naknada, naravno, bit će "manje izdašna" nego što će se zarađivati u uobičajenom radnom odnosu, ali još uvijek bolja od socijalne pomoći i pukog preživljavanja nakon što tržište ugasi radna mjesta onih koji se nisu izobrazbom, vještinama i radnim iskustvom prilagodili za ekonomske trendove kadrovskih potencijala - kaže Sanela Dropulić.


Ističe također da zajamčenim osobnim dohotkom države ne bi trebale dopustiti da i jedan njezin građanin ostane na rubu egzistencije, u siromaštvu i bez mogućnosti da se ikada više zaposli i za to bude plaćen. Uz zajamčeni osobni dohodak, bez obzira što radili ili ne radili, države će osiguravati plaću za sve, ali istodobno i socijalni mir. Kako one s razvijenom ekonomijom na globalnoj ekonomskoj karti, tako i vrlo izgledno Hrvatska uz njih.
- Budućnost nam neizostavno donosi dematerijalizaciju (koja je istini za volju počela već prije nekoliko godina): novine, knjige, video, GPS, vizitke, fotoaparati, novac, pa čak i glasovanje na izborima - sve to već sada uvelike više ne držimo u ruci niti će nam biti potrebno u materijalnom obliku - dio toga nabavljamo ili obavljamo mobitelom, a dio ćemo nekom novom tehnologijom. Oni koji su to za nas proizvodili u materijalnim inačicama, postat će nepotrebni na tržištu rada i vrlo je izgledno da nam više nikad u tom radnom obliku neće zatrebati. Kako te radnike ne gurnuti u težak socijalni položaj, ako ne kroz zajamčeni osobni dohodak. On nije kategorija koja predstavlja utopiju, nego vrlo izgledno blisku hrvatsku budućnost. Ta kategorija bit će promišljana u svih razvijenijih svjetskih vlada do 2025. godine, a sigurna sam da će biti i na agendi hrvatske vlasti. Nije to ni proračunski manevar kojim se ljude potiče na ljenost (iako je sigurno da će mnoge ulijeniti), nego prije svega na aktivnu potrošnju koja generira napredak, u trenutku kada napredak tehnologije gasi radna mjesta koja joj ne trebaju - analizira direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra.

Ova futurologinja također dodaje kako će i u hrvatskom društvu biti iznimno izražena potreba na tržištu rada za inovatorima, malim i srednjim poduzetnicima, te problem solution stručnjacima.

- Važno je znati što napraviti sa svim podatcima koje dobivamo o budućnosti i kako ih koristimo, kako ih involviramo u naše živote te kako se pripremamo za ono što nam dolazi. Moramo promijeniti način razmišljanja, a uz pomoć povezivanja i međusobne suradnje, kao i razmjene iskustava početi već danas djelovati. Hrvatska vlada u tom pravcu ne smije zaboraviti promišljati i o zajamčenom osobnom dohotku za svoje građane jer i prije nego što se okrenemo, ta daleka budućnost postat će naša sadašnjost - upozorava Sanela Dropulić.