Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dodijelilo je krajem srpnja HEP ODS-u 150 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (Operativni program konkurentnost i kohezija, prioritetna os 4) za pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, koji je ukupno vrijedan 230 milijuna kuna. Riječ je o do sada najvećem iznosu nepovratnih sredstava koje je Hrvatska elektroprivreda dobila iz fondova Europske unije, ali i jedan od prvih, potpuno energetskih infrastrukturnih projekata koji se sufinancira iz sredstava EU-a. Projekt je važan za prilagodbu djelatnosti distribucije električne energije u Hrvatskoj promjenama koje donosi takozvani Čisti energetski paket Europske unije. To su prije svega: povećanje fleksibilnosti sustava, razvoj aktivne distribucijske mreže, fokus na korisniku mreže, integracija obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti kako u upravljanju mrežom, tako i kod korisnika mreže, kojem se kao aktivnom kupcu omogućuje sudjelovanje na tržištu električne energije.

Cilj je projekta uvođenje informatizacije i koncepta napredne mreže u postojeću distribucijsku mrežu električne energije kako bi se u 2023. godini u odnosu prema stanju u 2014. godini (godini početka korištenja financijskog razdoblja Operativnog programa, 2014.–2020.) udjel gubitaka u distribucijskoj mreži smanjio za 1,1 postotni bod te kako bi se broj korisnika povezanih s naprednim mrežama do 2023. godine povećao za dodatnih 24 tisuće. U sklopu pilot-projekta na području Zagreba, Splita, Osijeka, Zadra i Dubrovnika, HEP ODS će, između ostaloga, zamijeniti 449 transformatora, ugraditi 24.000 brojila kod krajnjih kupaca te provesti automatizaciju srednjenaponske mreže radi stvaranja tehničkih preduvjeta za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu.
Izabrana su područja velikih hrvatskih gradova zato što imaju najveću koncentraciju potrošača te se stoga tamo mogu ostvariti i najveći učinci projekta te gradovi s pripadajućim distribucijskim područja srednje veličine, koja su, s obzirom na takvu prevladavajuću veličinu gradskih naselja u Hrvatskoj, dobar ogledni primjer za daljnju provedbu projekta.
Gubici u prijenosnoj i distribucijskoj mreži najveća su pojedinačna potrošnja u elektroenergetskim sustavima Europe, i to nije specifičnost Hrvatske. Na njih prosječno otpada sedam posto proizvedene električne energije, a, ovisno o državi, iznos gubitaka iznosi od četiri do 15 posto.
U Hrvatskoj su se gubici u distribucijskoj mreži u razdoblju od 2014. do 2017. godine kretali u rasponu od 7,64 do 8,14 posto ukupne potrošnje električne energije na distribucijskoj razini. Izgubljena električna energija ima tehnološku, ekonomsku i okolišnu dimenziju te je povećanje učinkovitosti distribucijske mreže smanjenjem gubitaka trajan cilj operatora distribucijske mreže, ali i društva u cjelini. Negativan utjecaj gubitaka na okoliš očituje se u tome da za njihovo pokriće treba angažirati dodatne proizvodne jedinice koje u pravilu pridonose onečišćenju atmosfere, a te posljedice i troškove snosi čitavo društvo. Za pokriće gubitaka električne energije u distribucijskoj mreži potreban je trajni rad jedne elektrane snage oko 140 MW, a za trajnu dostavu odgovarajuće energije dodatno se angažiraju i opterećuju dalekovodi, što pridonosi stvaranju dodatnih gubitaka te posredno onečišćenju atmosfere i nastanku klimatskih promjena.
Stoga je uvođenje novih tehnologija i koncepta napredne mreže u upravljanje distribucijskim sustavom važan alat za upravljanje utjecajima na okoliš. To je dinamičan i kontinuiran proces, koji zahtijeva postupno uvođenje tehnologija ovisno o stupnju razvoja pojedinih dijelova mreže. Nakon provedbe pilot-projekta i analize ostvarenih rezultata bit će moguće donijeti odluku o široj primjeni pojedine vrste nove tehnologije i dinamici uspostave napredne mreže na ostalim distribucijskim područjima.