Ekonomija
DEREGULACIJA TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Proces se ne odvija samo po načelu zadovoljenja potreba kupaca...
Objavljeno 22. rujna, 2018.
... nego se novim uslugama želi educirati nove generacije kako bi došlo do profitabilnijeg tržišta

U novom, i za hrvatsko tržište svježe prevedenom, romanu "Život bez kraja" francuskog književnika Frederica Beigbedera glavni je lik u potrazi za vječnim životom. No znanstvenici koje pohodi uvjeraju ga - s obzirom na način na koji čovječanstvo postupa s okolišem, planet će nestati za stotinjak godina, a s njim i čovječanstvo. Ne treba se, dakle, zamarati pričom o besmrtnosti...


No, dok se to ne dogodi, doista nema razloga da se čovječanstvo ne prestane, ako ništa drugo, bar razbacivati energijom. A da smo na dobrom tragu, dokaz je i to što se za dobivanje električne i toplinske energije za kućanstva i gospodarstvo sve više koristimo takozvanim obnovljivim izvorima energije.
Obnovljiva energija dobivena je iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim različitim oblicima, dobiva se direktno od Sunca ili od topline stvarane duboko u Zemlji. To još uključuje električnu energiju i toplinu iz izvora poput Sunčeve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobivenog iz obnovljivih izvora.
S druge strane, na tržištu električne energije kupci su dobili mogućnost izbora opskrbljivača, odnosno odabira cijene električne energije koju žele platiti. Uz niz mogućnosti koje im prijašnjih godina nisu bile na raspolaganju, deregulacija tržišta u svojoj definiciji osigurava sniženje cijena, primjerice, električne energije, bolju iskorištenost proizvodnih kapaciteta i sigurniju opskrbu krajnjih potrošača.
Deregulacija tržišta električne energije, plina, pa i telekomunikacijskih usluga, u nas je na snazi nekoliko godina te je prosječna cijena električne energije znatno pala. Tržište je stvarno zaživjelo, činjenica je da je konkurentnost porasla i da su cijene električne energije pale te da potrošači ostvaruju benefite samostalnog izbora opskrbljivača. No, s druge strane, još uvijek velik postotak potrošača nije promijenio opskrbljivača, pa se postavlja pitanje nije li to odraz navika i mogu li alternativni opskrbljivači u budućnosti uopće očekivati veći tržišni kolač.
Još pronalazimo proces prilagodbe

Nakon otvaranja tržišta električne energije, povećao se i broj opskrbljivača na tržištu. U Hrvatskoj tako postoje dva tržišta električne energije - to je model bilateralnog tržišta koji je Pravilima organiziranja tržišta električne energije nadograđen modelom bilančnih grupa, u kojem se trgovanje električnom energijom provodi bilateralnim ugovorima, a drugo je tržište električne energije organizirano tržište električne energije ili CROPEX.
Sudionici te utakmice smatraju da se liberalizacija tržišta u Hrvatskoj mora promatrati u odnosu prema proteklim razdobljima i odnosu prema europskim ciljevima. Kao relativno nova članica, jasno je da Hrvatska još prolazi proces prilagodbe i usklađivanja, ali dosadašnji rezultati više su nego dobri. Brzina liberalizacije i prilagodbe kupaca na nove cijene i usluge imaju razvojni vremenski put koji moraju proći, ali bez obzira na to povećana energetska učinkovitost neće izostati. Ipak, otvorena tržišta ostvaruju znatna poboljšanja u vlastitoj energetskoj infrastrukturi i stvaraju vrijedne lokalne energetske tvrtke, od čega će u konačnici najviše koristi imati sami korisnici.
Efikasnost ovog projekta nije bila zajamčena odmah u startu, i to zbog nejednake veličine poduzeća, a komplikaciju je činilo i više računa koji su se dobivali istovremeno, što je zasigurno odbijalo dio novih korisnika.
Svaka liberalizacija ima dvije sile – osvajačku, koja košta i koju poduzimaju novi igrači, te obrambenu silu, kojom se najveći brane od ulaska novih.
Ne tako daleka budućnost

Istovremeno i kupcima je trebalo dati vremena da se naviknu na nove proizvode i usluge na tržištu. Briga o kupcima omogućila im je veću fleksibilnost upravljanja troškovima i pametnije upravljanje resursima prirodnog plina i električne energije. Dakle, cijeli se proces ne odvija samo po načelu zadovoljenja potreba kupaca, nego se novim uslugama želi educirati nove generacije, što bi moglo iznjedriti novo, mnogostruko profitabilnije tržište u ne tako dalekoj budućnosti.
Svi kupci električne energije na području Republike Hrvatske imaju pravo na opskrbu električnom energijom u okviru javne usluge opskrbe.
HEP ELEKTRA jedini je energetski subjekt ovlašten za pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom u Republici Hrvatskoj.
Javna usluga opskrbe podrazumijeva opskrbu električnom energijom koja se obavlja kao univerzalna usluga, za kupce kategorije kućanstvo, te opskrbu električnom energijom koja se obavlja kao zajamčena opskrba, za kupce kategorije poduzetništvo.
Cijena električne energije u javnoj usluzi opskrbe je regulirana, što ju čini otpornijom na promjene i rizike prouzročene tržišnim kretanjima.
Dario Kuštro
električna energija
Istodobno i roba i usluga
KOMPLEKSNIJE OD DRUGIH tržišta
Tržište električne energije kompleksnije je od ostalih tržišta roba i usluga jer električna energija ima i svoju kvantitativnu i kvalitativnu narav, odnosno jednom proizvedenu električnu energiju nemoguće je trajnije skladištiti u većim količinama. Operator prijenosnog sustava odgovoran je za održavanje ravnoteže proizvodnje, potrošnje i razmjene električne energije unutar elektroenergetskog sustava u svojoj nadležnosti, a ujedno je izložen različitim vrstama rizika na dereguliranom tržištu električne energije. Kako bi osigurao što učinkovitije vođenje elektroenergetskog sustava i sigurnu opskrbu krajnjih potrošača, operator prijenosnog sustava prisiljen je što bolje prepoznati i analizirati rizike kojima je izložen te njima upravljati. Električna energija po svojoj naravi, zbog načina proizvonje, prijenosa, distribucije, pa i jer se ne može skladištiti u velikim količinama, ima više karakter usluge nego robe.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

2

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora