Izmjene i dopune osam poreznih zakona te prijedlog novog zakona o trošarinama uputila je Vlada u četvrtak u saborsku proceduru.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako je to treći krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme započete krajem 2016. Novim paketom zakona planira se porezno rasterećenje gospodarstva i građana u ukupnom iznosu od 2,7 milijardi kuna. U prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo je 3,6 milijardi kuna.
"Ovo je sve na tragu onoga što smo tada već govorili i najavljivali i sve ove promjene koje se događaju u ove tri godine zaredom zapravo su i dosljedne s onim prethodnima, a sve na tragu onoga što proklamiramo - da učinimo naš porezni sustav stabilnijim, jednostavnijim, predvidljivijim i u isto vrijeme konkurentnijim", kazao je Marić. Dodao je kako bi svi htjeli da je porezno rasterećenje u određenim segmentima i jače i agresivnije, ali da se ne smiju zanemariti fiskalne mogućnosti.

Izmjenom zakona o PDV-u predviđeno je proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope PDV-a na 24 posto od 2020.
Procjenjuje se da će proširenje primjene snižene stope PDV-a imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje. Od 2020. zbog snižavanja opće stope PDV-a na 24 posto, prihodi proračuna bit će dodatno sniženi za 1,6 milijardi kuna.
Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenja raznih vrsta zloporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutačno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.
Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak predlaže se proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto, dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto. Sada Vlada predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto. Tom mjerom u Vladi procjenjuju da bi znatnije rasle plaće, a osobito radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta.
Također, predloženim izmjenama propisuje se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, a širi se i krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima obitelji odnosno uzdržavanom djecom. Kod potonjeg, Marić je kazao da sada stipendije iznad 15 tisuća kuna godišnje znače da stipendist više ne može biti uzdržavani član svojim roditeljima. "Mi taj limit sada eliminiramo, što znači da će roditelji moći računati na poreznu olakšicu za svoju djecu", rekao je ministar financija.

Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predlaže se ukidanje doprinos za zapošljavanje od 1,7 posto i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto. Ukidanjem doprinosa za zapošljavanje doći će do smanjenja prihoda državnog proračuna u iznosu od 2,2 milijarde kuna, a ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu te povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje očekuje se netoefekt povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijarde kuna. S obzirom na to, ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje se za 0,7 postotnih bodova.

Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama s četiri na tri posto. Od prošle godine, naime, ta stopa bila je snižena za sve obveznike s pet na četiri posto. Prijedlogom novog zakona o trošarinama, ističu u Vladi, uvodi se institut povrata dijela plaćene trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe te fleksibilizira rok plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića.