Ukupni krediti stanovništvu porasli su u srpnju za 4,1 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 121,9 milijardu kuna, najvišu razinu od siječnja 2016., čime je nastavljen rast kreditiranja 11. mjesec zaredom, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Stopa rasta od 4,1 % ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). Na mjesečnoj razini ukupni krediti stanovništvu porasli su za 0,1 % ili 119 milijuna kuna. U analizi, se ističe i da se, prema valutnoj strukturi kredita, vidi da se stanovništvo sve više preusmjerava iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je pridonio pad kamatnih stopa.
Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana porastao je za oko 5 postotnih bodova, pa je omjer kunskih kredita u ukupnim kreditima u srpnju iznosio 51 %. Stanje kunskih kredita nastavilo se povećavati i na mjesečnoj i na godišnjoj razini pri čemu je vrijednost tih kredita premašila 62 milijarde kuna. Na mjesečnoj razini rast tih kredita iznosio je 0,6, a na godišnjoj 15,3 %. Analitičari RBA navode da pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013. godine. S druge strane, pad valutnih kredita na godišnjoj razini traje još od 2012. godine.
Na kraju srpnja nominalni iznos valutnih kredita bio je 69,7 milijardi kuna, što je 5,4 % manje nego u istom lanjskom mjesecu.
Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, više od 43 %, odnosi se na stambene kredite koji su na godišnjoj razini zabilježili rast od 2,7 %, na 52,7 milijardi kuna. Time su, navode analitičari RBA, pozitivne godišnje stope rasta nastavljene deveti mjesec zaredom, dok je dinamika ubrzavanja rasta prisutna posljednjih šest mjeseci. Ističu i da je unutar te kategorije kredita stanovništvu vidljiv rast kunskih kredita.
Tako su ti krediti na kraju srpnja iznosili 14,9 milijardi kuna, što je 21,9 % više nego godinu dana prije. Pritom je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima porastao na 28,3 %, što je 4,5 postotnih bodova više nego godinu dana prije.
Istodobno je smanjen udio kunskih kredita uz valutnu klauzulu, prvenstveno kredita vezanih za euro, u stambenim kreditima, pa se spustio na 37,8 milijardi kuna, odnosno 3,4 % na godišnjoj razini. Gotovinski nenamjenski krediti, koji imaju udjel od 37,8 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, u srpnju su iznosili 46 milijardi kuna, što je 10,1 % više nego godinu prije. "Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva koji je svakako podržan i padom kamatnih stopa, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuju analitičari RBA. H