Corina Creţu, povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku, u četvrtak i petak boravi u Slavoniji i Baranji. Razgovarali smo s njom o temama vezanima uz kohezijsku politiku, ali i o perspektivi Hrvatske u EU-u.

Europska komisija predložila je novi financijski okvir za razdoblje 2021. - 2027., članovi Parlamenta uložili su određene primjedbe, a osobito su bili protiv smanjenja financiranja u dijelu kohezijske politike. Hrvatska također. Kako to komentirate?
- Doista, 2. svibnja EK je predložio suvremen, uravnotežen i ambiciozan proračun za EU, proračun koji štiti, osnažuje i brani. Kao dio toga, Komisija je napravila prijedlog za modernu kohezijsku politiku nakon 2020. U vrijeme kada će Brexit ostaviti znatnu prazninu u proračunu EU-a, jer je Velika Britanija bila važan pridonositelj proračunu EU-a, i kada trebamo kroz proračun detektirati nove izazove, proračun predložen za kohezijsku politiku realan je i važan. Ona i dalje ostaje najvažniji investicijski instrument EU-a i uvjerena sam da će sa svim reformama i pojednostavljenjima koje predlažemo ta politika odlučno pridonijeti gospodarskoj, društvenoj i teritorijalnoj koheziji - našim zajedničkim europskim ciljevima. Drago mi je čuti da članovi Europskog parlamenta dijele moju viziju da bi kohezijska politika trebala ostati glavna investicijska politika u Europi. I nadam se da će suzakonodavci postići sporazum o proračunu EU-a nakon 2020. što je prije moguće.



Je li kohezijska politika uspjela pridonijeti izjednačavanju ili bar smanjivanju razlika u razvijenosti zemalja članica?
- Postizanje konvergencije i smanjenje razlika u razvoju između država članica, pa čak i između regija unutar jedne članice, glavni je cilj kohezijske politike. Investicije kroz ovu politiku vrlo su jasno pridonijele smanjenju raskoraka u razvoju. Analiza objavljena u 7. kohezijskom izvješću iz prošle godine pokazuje da su intervencije financirane iz strukturnih i kohezijskih fondova pridonijele znatnom povećanju bruto domaćeg proizvoda u manje razvijenim zemljama članicama i regijama, čime se potiče usklađivanje među gospodarstvima EU-a. Neovisna procjena ulaganja u EU-u učinjena u razdoblju od 2007. do 2013. pokazala je da, primjerice, svaki euro uložen u kohezijsku politiku dodatno stvara 2,74 eura u BDP-u do 2023. godine. Financiranje kohezijske politike koncentrirano je u manje razvijenim regijama i gradovima u EU-u. To je zato što se ondje kreira najveći utjecaj, što pridonosi smanjenju razvitka jaza između članica EU-a i regija.

Kakav je vaš stav o “Europi u dvije brzine”? Nakon izglasavanja rezolucije protiv Mađarske, uz pretpostavku da će neke članice u Vijeća EU-a biti protiv, možemo li govoriti o ideološkoj podjeli EU-a na dva bloka, na bogatije i siromašnije članice?
- Jedinstvo Europe najveća je snaga prema izazovima jučer, danas i sutra. Zahvaljujući tome države članice EU-a osigurale su najduže razdoblje mira na kontinentu. Zahvaljujući tome članice EU-a sada čine drugo po veličini gospodarstvo u svijetu. Možemo biti uspješni samo ako nadvladamo umjetne razlike između sjevera i juga, istoka i zapada, lijevog i desnog. Kao što je predsjednik Jean-Claude Juncker rekao u svome prošlotjednom govoru o stanju Unije: "Europa je premalena da bi se mogla podijeliti na polovice ili četvrtine." Naravno, cijena toga ne smije biti suzbijanje naših zajedničkih vrijednosti, prije svega vladavine zakona. Naprotiv, moramo ih zaštititi jer su u središtu naše Unije, oni su jamac za našu sposobnost da budemo zajedno. Upravo stoga što je EU temeljen na zakonu, imamo postupke koji jamče poštovanje vladavine zakona. A ti se postupci prate kad se nešto u nekoj od članica protivi vrijednostima koje svi dijele. Dakle, ne, postupci u tijeku ne odnose se na podjelu EU-a, nego na održavanje EU-a, način je to koji nas je održao zajedno - čak je s vremenom i osnažen. Osim toga, kao povjerenica EU-a za regionalnu politiku ponosna sam što kohezijska politika posotji u svim regijama Unije, to je politika solidarnosti, pridonosi zajedničkim prioritetima EU-a u svakoj regiji, u svakom gradu Unije, u svim graničnim područjima. Kohezijska politika je politika Unije, održava Europu zajedno. Usudila bih se reći da je to politika koju građani žele u svakodnevnom životu - kada traže posao, kada trebaju vrtić, kada žele da njihova djeca uče u modernim školama, kada žele da se njihova poduzeća razvijaju ili kada žele imati pristup čistoj vodi ili suvremenoj prometnoj mreži. Kohezijska politika približava Europu svojim građanima na vrlo praktičan i opipljiv način.

U Hrvatskoj je problem podjela na tzv. NUTS regije, pri čemu je slabije razvijena Slavonija u istoj poziciji kao i njezin najrazvijeniji dio Hrvatske, uključujući i glavni grad Zagreb. Je li moguće, i podržavate li ga, izdvajanje u zasebnu NUTS regiju? Ima li sličnih primjera među ostalim članicama?
- Na državama je članicama odluka o NUTS regijama, a što ovisi i o njihovoj institucionalnoj i državničkoj organizaciji. Neke države imaju sličnu situaciju sa svojim "kapitalnim" regijama i nisu to mijenjale. Neke druge, poput Mađarske, Poljske ili Litve, od početka godine pokrenule su aktivnosti promjene unutar svojih NUTS regija.

Pred Hrvatskom, kao najmlađom EU članicom, novi su izazovi - spremamo se za prvo predsjedanje, težimo uvođenju eura, ali i ulasku u Schengen. Kako ocjenjujete kapacitet naše države i kada možemo očekivati početak primjene?
- Iako to nisu pitanja iz mog portfelja, jako želim da Hrvatska ima koristi u svim aspektima članstva u EU-u. Mislim da je Hrvatska imala dalek put prije ulaska u EU, ali kao povjerenik EU-a koji dolazi iz novih država članica, a također iz ove šire regije, mogu samo reći da ste učinili sjajan posao. U području moje odgovornosti, kohezijskoj politici, mogu potvrditi da je vaša zemlja iskoristila najviše novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. To je pomoglo stvaranju radnih mjesta, modernizaciji infrastrukture, ali i podupiranju mladih ljudi da steknu potrebne vještine. Preciznije, proračun EU-a čini 80 % nacionalnih javnih ulaganja u Hrvatskoj, što je najviša stopa u Europskoj uniji. Hrvatska je bila vrlo uspješna u iskorištavanju najvažnijih programa EU-a, uključujući Plan investicija za Europu te Erasmus+. Na investicijskom planu za Europu, odobreni programi za Hrvatsku pod ESIF-om sada čine ukupni volumen financiranja od 219 milijuna eura, za koji se očekuje da će pokrenuti investicije od 836 milijuna eura. Kada je riječ o Erasmusu+, samo u 2016. godini gotovo 7000 sudionika u 226 hrvatskih projekata imalo je koristi od mobilnosti u visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ovdje je ukupni iznos potpore veći od 11 milijuna eura. Naravno, ovo nije kraj puta i izazovi za Hrvatsku, baš kao i ostale članice postoje. Što se tiče predsjedanja Vijećem, prilika je to da pokažete da se, nakon godina aktivne rasprave u EU-u, sada možete usmjeriti donošenju najboljih odluka za naše građane. Što se tiče članstva zemlje u eurozoni i Schengenu, smjer je jasan. Kao što je rekao predsjednik Juncker, mjesto je Hrvatske u Schengenu, kada se ispune svi tehnički kriteriji. Njegova je vizija o euru slična - on bi trebao biti valuta svih članica. Zbog toga treba ispuniti određene kriterije i želim Hrvatskoj sve najbolje na putu naprijed. Naravno, zemlja nije sama na tom putu. Komisija je nedavno predložila izdvajanje resursa - kako financijskih tako i ljudskih - za potporu reformskim naporima država članica u područjima kao što su tržište proizvoda i tržišta rada, obrazovanje, porezni sustavi, tržišta kapitala, poslovno okruženje, kao i ulaganja u ljudski kapital i javne reforme uprave. Neki od njih bili bi od ključne važnosti za članice da se pridruže euru. Nakon što je ovaj prijedlog odobren, kroz mehanizam za donošenje odluka u EU-u, Komisija će, ruku pod ruku, zajedno ići s Hrvatskom na njezinu putu naprijed.



Svojedobno ste dali snažnu podršku Vladi RH za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Pratite li njegov razvoj te što može ova regija očekivati od Vašeg posjeta?

- Želim čestitati hrvatskoj Vladi zbog izrazitog nastojanja u korist ovog dijela zemlje. Uzbuđena sam što ću imati priliku obratiti se Savjetu Vlade u Belom Manastiru. Svjesna sam teškoća s kojima se trenutno suočava ovo nekada vrlo bogato i uspješno područje. Posljedice rata još su vidljive, a gospodarski i demografski problemi se produbljuju. Cilj tog projekta je u skladu s inicijativom "Catching up Regions", koju sam pokrenula 2015. i bliska je srži kohezijske politike - pomoć regijama u uklanjaju prepreka i dosezanju potencijala za napredovanje u korist stanovnika i cjelokupne zemlje. Najveća dodana vrijednost EU-a zapravo je u tome da države članice i regije "rastu ujedinjene i jače", nikoga ne zanemarujući. Stoga Komisija i ja osobno podupiremo i vrlo pomno pratimo Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, koji se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom. Njezin uspjeh neće samo pomoći u stvaranju novih radnih mjesta i rastu u kratkom roku nego će i otvoriti put održivom razvoju regije i države za godine koje dolaze.